“Ako bi čovjek bio sarkastičan, mogao bi reći da se bakterije puno brže prilagođavaju novim antibioticima nego liječnici”, slikovito se izrazio klinički farmakolog prof. dr. Igor Francetić.
U organizaciji Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke
komore, ljekarne će 29. listopada obilježiti svoj dan – Hrvatski dan
ljekarni. Taj datum odabran je prema prvom pisanom spomenu ljekarne u
Hrvatskoj, u Trogiru 29. listopada 1271. godine.
Ovogodišnji treći Hrvatski dan ljekarni posvećen je temi “Ispravna
primjena antibiotika – ljekarnik vas savjetuje”. Taj dan magistri farmacije će
dodatno skrbiti o svojim pacijentima i podučavati ih što je važno znati o
antibioticima, odgovarati na njihova pitanja vezana uz njihovu ispravnu
uporabu, te davati druge stručne savjete.
U povodu rasprave o ispravnoj primjeni antibiotika,
razgovarali smo s pročelnikom Zavoda za kliničku farmakologiju i terapiju prof.dr. Igorom
Francetićem.
Foto: Vjesnik
Foto: Vjesnik
Kada
bismo trebali koristiti antibiotike, a kada ih valja izbjegavati?
Antibiotike bi trebalo koristiti onda kada se radi o
bakterijskoj infekciji, no ona je rjeđe prisutna nego što ljudi misle, naročito
u zimskim mjesecima kod respiratornih infekcija. To su uglavnom virusne
infekcije za koje nema smisla dati antimikrobni lijek. To je ujedno i glavni
razlog prevelike potrošnje antimikrobnih lijekova. Sljedeći razlog zašto je
nepotrebno davati antibiotike su stanja praćena povišenom tjelesnom
temperaturom. Svaka temperatura nije nužno uvijek bakterijskog podrijetla.
Najčešće je uzrokovana virusima, ali može biti dio simptoma neke druge bolesti,
npr. autoagresivnih, autoimunih bolesti.
Zašto samo liječnik može propisati antibiotik?
Liječnik je taj koji može bolje ocijeniti radi li se o
bakterijskoj infekciji ili ne. Upravo je samomedikacija kod nas popularna i
moguća zato što mnoge obitelji imaju svoje kućne ljekarne u kojima ostaju nepotrošeni
antimikrobni lijekovi. Pacijenti ih sami počnu uzimati kada misle da ih trebaju
uzimati. Također, ponekad se
antimikrobni lijek može nabaviti u ljekarnama bez liječničkog recepta, što nije
u skladu sa Zakonom o stavljanju lijekova u promet.
Koje su opasnosti od prečeste konzumacije antibiotika?
Medicinski najznačajnija opasnost je selekcija rezistentnih
sojeva. Bakterije se brzo navikavaju na antibiotike kojima su izložene i
mobiliziraju mehanizme rezistencije. Ako bi čovjek bio sarkastičan, mogao bi
reći da se bakterije puno brže prilagođavaju novim antibioticima nego liječnici.
Upravo je otpornost antibiotika veliki problem. Je li moguće
u budućnosti očekivati da većina antimikrobnih lijekova neće djelovati?
Neki antimikrobni lijekovi koji su u času registracije
djelovali na većinu bakterija ovog časa više ne djeluju, pa se i povlače s
tržišta. Svakim danom smo svjedoci toga
– što je veća potrošnja nekog antimikrobnog lijeka, to je veća
rezistencija na taj lijek. To je osnovni
razlog zašto bi morali biti suzdržaniji u propisivanju antimikrobnih lijekova.
Imate li savjet za pacijente koji misle da trebaju
antibiotik ili su izgubljeni u cijeloj ovoj priči?
Kada misle da trebaju antibiotik, onda je potrebno javiti se
liječniku koji će ocijeniti je li to stvarno potrebno ili ne. Nepotrebno
uzimanje antimikrobnih lijekova ne trpi samo pacijent koji uzima taj lijek
nepotrebno, nego i svi oni koji će bit zaraženi bakterijom koja će zahvaljujući
neracionalnoj primjeni postati otporna na antibiotik.
Karmen Horvat
