Medijima je, prije svega nekoliko dana, prohujala vijest kako proteinske dijete, osim struka smanjuju i mozak.
Naime, istraživanje je pokazalo da je mozak miševa, koji su hranjeni isključivo prema pravilima Atkinsove dijete, odnosno hranom bogatom proteinima, postao pet posto lakši. Odgovor na pitanje možemo li rezultate ovog istraživanja shvatiti “zdravo za gotovo” i konstatirati da proteinske dijete smanjuju mozak, potražili smo kod nutricionista Branimira Dolibašića, voditelja Savjetovališta za prehranu centra Medikor.
Branimir Dolibašić, dipl.ing.
prehrane, nutricionist
“Bilo bi pogrešno izvesti izravan zaključak da proteinske dijete smanjuju mozak, iako to, vjerujem, čini vrlo atraktivan naslov. Bolje je reći da Atkinsova dijeta dovodi do rizika po zdravlje i neželjenih posljedica po mozak i živčani sustav. Naime, Atkinsova dijeta podrazumijeva i visok unos masnoća, i sili organizam da stalno ide na „rezervna goriva“ umjesto na glukozu (šećer u krvi), onako kako smo prirodno građeni.
Višak proteina i masnoća dovodi do toga da metabolizam proizvodi suvišak keto tijela u organizmu, a njihova povećana količina oštećuje bubrege, živce, jetru i druge vitalne organe. Što dijeta duže traje, oštećenje je veće i teže. Svaka dijeta mora imati svoj cilj i „rok trajanja“. Kada se cilj ostvari, dijeta prestaje. Nerazumni ciljevi traže nerazumne dijete, a rezultati mogu biti pogubni po zdravlje”, ističe Branimir Dolibašić.
Osim smanjivanja mozga, istraživanje sugerira da proteinske dijete mogu povećati rizik od dobivanja Alzheimerove bolesti u kasnijoj životnoj dobi. Pitate se kolika je vjerojatnost za takvo nešto? Evo odgovora stručnjaka:
“Treba razlikovati podvrste proteinskih dijeta, jer nisu sve iste. Atkinsova dijeta je štetna za mozak, kako istraživanje pokazuje, ali ujedno ne možemo očekivati od mozga kojeg smo u jednom dijelu života podvrgnuli takvoj dijeti da do kraja bude zdrav i vitalan. Alzheimerova bolest je samo jedna od degenerativnih bolesti mozga, rizik se povećava i za druge degenerativne promjene mozga u tom slučaju”, kaže naš poznati nutricionist.
Dolibašić napominje kako pametno složena proteinska dijeta, koja ne ide u ekstreme, može biti vrlo dobar start za dijetu mršavljenja.
“Trebamo razumjeti da je dijeta tek prvi korak. Ukoliko pomoću neke dijete smršavimo, i onda se vratimo na stare životne navike koje su uzrokovale debljinu na prvom mjestu, nismo ništa postigli. Znači, promjena životnih navika mnogo je šira od puke promjene prehrane, i uključuje biranje zdravih namirnica nauštrb fast fooda i slatkog, biranje redovite tjelesne aktivnosti protiv pasivnog, sjedilačkog načina života. Povećati proteine u prehrani jedno određeno vrijeme može pomoći da se organizam pomakne s točke neaktivnosti i počne trošiti više kalorija nego što skladišti. U tom pogledu proteinski shake je odličan urbani izbor za takav jedan dodatak unosa proteina. Ne treba pretjerivati, već i mali suvišak proteina ima takav pokretački efekt. Negativni učinci proteinskih dijeta su prejedanje mesom i kupovina nekvalitetnih proteinskih napitaka, kakvi ne sadrže vlakna i druga pomagala kako bi se dobro probavili. Višak mesa u probavi nije dobar za crijeva, ponajprije debelo crijevo”, napominje Dolibašić.
Proteinski shake napitci su dobri onoliko koliko su kvalitetni. Stoga je presudno tražiti dokaz njihove kvalitete, nastavlja naš poznati stručnjak.
“Dobar proteinski shake će dati osjećaj energije i kalorijski minus, zasititi korisnika a da ga pritom ne uskrati za životno važne vitamine i minerale. I tu nastaje razlika među brandovima i proizvodima, jer te osnovne prehrambene zahtjeve ne ispunjavaju svi. Tek tada možemo na drugorazredne argumente poput okusa, cijene”, ističe.
Ako ste do sada bili uvjereni kako stalno eksperimentiranje s raznim dijetama neće utjecati na vaše zdravlje, varate se. Evo i odgovora na pitanje u kojem trenutku dijete postaju opasne za naš organizam:
“Opasnost dijete za ljudsko zdravlje počinje s prvim danom svake dijete koja ne podmiruje naše osnovne životne potrebe – vodu, vitamine, minerale, proteine, esencijalne masnoće. Vitamine i sve druge pobrojane hranjive tvari naš organizam treba svaki dan, i on počinje trpjeti isti trenutak kada te potrebe ne podmirimo. To se obično dešava kada ljudi s problemom težine idu na smanjeni unos hrane i počnu pretjerivati, često ohrabreni gubitkom prvog kilograma dva. Misleći da je dijeta tim bolja što si više uskrate, čine sebi medvjeđu uslugu. Ne treba čekati dehidraciju, učestalu hipoglikemiju (pad šećera u krvi), sistemski umor i pad opće energije da bi se shvatilo da ne činimo nešto dobro za svoje zdravlje. Potražite savjet nutricioniste, farmaceuta ili liječnika i nikada nemojte ići na drastične dijete na vlastitu ruku, koliko god nečije svjedočanstvo zvučalo primamljivo, u stilu „s venera/mars dijetom izgubila sam 5 kila u 5 dana…“ Ozbiljnije posljedice drastičnih dijeta mogu biti zatajenje bubrega, pad krvnoga tlaka, glavobolje, mučnine, proljev ili neredovita poremećena stolica, koje nerijetko završe u bolnici”, upozorava nutricionist Dolibašić.
Stoga se postavlja pitanje jesmo li kao narod postali ovisni o dijetama i mršavljenju. Evo što kaže naš sugovornik:
“Bojim se da je za sve narode koji imaju novine s lakim temama, televiziju i kakvu – takvu modnu industriju kasno u tom pogledu. Slika izgleda koju projiciraju mediji daleko je od zdravlja kojem bi svatko trebao težiti. To je naprosto stoga što iza odličnog izgleda ne stoji samo genetika roditelja, već i redovita tjelesna aktivnost, dobar san i dobra prehrana. Kada bi svatko poštivao te osnove zdravlja, ne bi imao problema s težinom. I tu se u stanju potištenosti ukazuje čarobno rješenje – dijeta, koja odnosi sve brige. Jednostavnog recepta, na žalost, nema. Treba jesti koliko se potroši kalorija, spavati i čuvati se stresa. Zvuči jednostavno, ali u današnjem svijetu čini se da nema kompliciranije stvari za ostvarenje. Gdje danas pronaći 2 kg voća i povrća za svaki dan? Gdje pronaći svježu i kvalitetnu ribu? Pogledajte malo etikete sušenog voća i porijeklo proizvoda nam govori ne samo o fenomenu globalizacije, već i zapuštene svijesti o proizvodnji voća i povrća u vlastitoj zemlji. Zakon tržišta kaže, gdje nema potražnje, nema ni ponude. Ako zdrave proizvode ne tražimo od ponuđača, nikada ih niti nećemo imati na policama naših trgovina”.
I za kraj – evo što naš poznati stručnjak savjetujete svojim korisnicima kad izjave da žele skinuti kilograme brzo i na jednostavan način.
“Prvo ih savjetujem da odrede vremenski cilj u kojem će biti posvećeni novom načinu života. Potom krenemo u njihovu prošlost, u potragu za uzrocima problema težine. Kada ih pronađemo i odredimo, što nije nimalo teško, došli smo do onoga „što treba učiniti“. Ostaje dogovoriti se kako – brzo odnosno naglo odjednom unijeti promjenu, ili se prilagođavati. Kada me čuju da mjesečno nije realno očekivati gubitak više od 0,5 kg do najviše 1,5 kg masnog tkiva, obično dođemo do „trenutka istine“. Brzog rješenja nema, suvišno masno tkivo treba potrošiti, za što treba dosta truda i znoja. Način na koji će to osoba prihvatiti se razlikuje, ali je put do zdrave i vitke linije uvijek isti. Jesti umjereno manje i sve one namirnice koje donose ono što nam je potrebno – voće, povrće, ribu, orahe, a na drugoj strani vježbati više ustrajno i bez odustajanja. Za vježbanje često nije potrebna skupa oprema ili članarina. Dobre cipele ili tenisicu su dovoljna investicija da bi se moglo hodati ili penjati, što je više nego dovoljna aktivnost da bi se trošile kalorije. Istina je i to da je prosječnoj osobi puno lakše nakupiti višak kilograma nego se riješiti viška kilograma. Brzina nije važna, važan je osjećaj zdravlja i zadovoljstvo svojim načinom života. Dobro se hraniti, ispucati nakupljeni stres u rekreaciji, dobro se naspavati, to su vrijedni pozitivni bodovi koje trebamo skupljati, umjesto negativnih bodova odricanja hrane i brojenja kalorija”, zaključuje Branimir Dolibašić.
Katarina Ramić
