Bakterije na površini naše kože brojne su, raznolike i stalne, a novo istraživanje Sveučilišta u Kaliforniji pokazalo je i da pomažu u sprječavaju upalnih procesa nakon ozljede.
“Studija je osigurala molekularnu osnovu za razumijevanje ‘hipoteze higijene’ (u literaturi je ovu hipotezu moguće pronaći i pod nazivima “hipoteza o higijeni” i “higijenska hipoteza”, op. prev.) te je otkrila elemente odgovora zacjeljivanja rana koji ranije nisu bili poznati. Ova saznanja mogla bi nam pomoći u razvitku novih terapeutskih pristupa bolestima upale kože”, izjavio je Richard L. Gallo, profesor medicine i pedijatrije pri Sveučilištu i jedan od autora studije.
“Hipoteza higijene” prvi je put postavljena krajem 1980-ih, a kazuje da manjak izloženosti mikroorganizmima u ranoj dječjoj dobi povećava podložnost pojedinca bolestima tako što mijenja način reagiranja imunološkog sustava na patogene. Hipoteza je nastala kako bi pojasnila razvitak bolesti poput groznice i ekcema (upale kože) koje su rjeđe u djece koja odrastaju u velikim obiteljima i koja su stoga vjerojatno izložena većem broju antigena od djece iz manjih obitelji. Također je poslužila za pojašnjavanje češćeg broja alergijskih bolesti u industrijaliziranim zemljama.
Uobičajena mikroflora kože – mikroskopske i, obično, neškodljive bakterije koje žive na površini kože, uključuje određene vrste stafilokoknih bakterija koje, kad se nađu ispod površine kože, potiču upalni odgovor organizma, no ne potiču isti kad se nalaze na epidermisu – vanjskom sloju kože.
U svojem su radu, Yu Ping Lai, Gallo i suradnici, koji su proučavali kulturu stanica ljudi i miševa, otkrili ranije nepoznat mehanizam kojim tvar što ju stvaraju stafilokoki inhibira upalu kože.
Takva je inhibicija posredovana molekulom nazvanom stafilokokna lipoteikoična kiselina (engl. staphylococcal lipoteichoic acid (LTA)) kojoj su ciljne stanice keratinociti – količinski najzastupljenije stanice epidermisa koje proizvode keratin Otkriveno je i da je za proces upale nakon ozljede kože potrebna aktivacije receptora Toll-like receptor 3 (TLR3).
“Prema našim saznanjima, ovo je prvi dokaz činjenice da je epitelu kože potreban receptor TLR3 kako bi se potaknuli normalni upalni procesi nakon ozljede te da bakterijska mikroflora pomaže u stvaranju takvog odgovora”, zaključuje Gallo.
Studija je objavljena 22. studenog 2009. u časopisu Nature Medicine.
Izvor: biologija.com.hr
