Preporučeni dnevni unos energije i hranjivih tvari za dijete od prve do treće godine određen je prehrambenim standardima koje je 2007. godine donijelo Stručno povjerenstvo Ministarstva zdravstva RH u sklopu Programa zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima.
Preporučeni dnevni unos
energije za dijete od jedne do tri godine je 1200 Kcal. Preporuke su jasne i
kod unosa hranjivih tvari, makronutrijenata, pa se tako preporučuje da dnevni
unos bjelančevina za djecu u dobi od jedne do tri godina bude između 30 i 45
g/dan.
Inače dnevni unos bjelančevina za djecu od jedan do šest godina ne bi
trebao biti veći od 10 do 15 posto po danu. Prevelika zastupljenost
bjelančevina (preko 15 posto, a naročito preko 20 posto), djeluje opterećujuće
na jetru i bubrege, te remeti resorpciju
nekih minerala. Unos bjelančevina manji od 10 posto (npr. kod alternativne
prehrane), može rezultirati smanjenjem tjelesne težine i sklonošću infekcijama
što kasnije može dovesti i do smanjenja visine za dob djeteta.
Na dječjem jelovniku trebaju
biti zastupljene prvenstveno bjelančevine životinjskog porijekla (meso, riba,
jaja, kao i mlijeko i mliječni proizvodi), koje su biološki vrjednije u odnosu
na biljne bjelančevine. Od biljnih bjelančevina svakako treba odabrati
mahunarke (grah, grašak, leća), koje su bogate vlaknima, vitaminima i mineralima.
Važan makronutrijent su svakako
masti. U dobi od jedne do tri godina preporučeni dnevni unos masti u hrani je
30 do 35 posto (od toga 20 posto trebaju biti nezasićene masne kiseline), što
iznosi 40 do 47 grama
po danu. U ranoj dobi naročito do druge
godine života djeteta, premali unos masti (ispod 25 posto), može nepovoljno
utjecati na rast i razvoj djeteta. Važno je također paziti i na odnos unutar
unesenih masti, te prednost dati nezasićenim masnim kiselinama u obliku
poželjnih masnoća kao što su biljna ulja, maslac i lako mazivi margarini.
Ugljikohidrati i vlakna
također trebaju biti zastupljeni u preporučenom iznosu koji se nalazi u
prehrambenim standardima. U dobi od prve do treće godine preporučljivo je da
dijete dobije od 150 do 180
grama na dan ugljikohidrata, što iznosi 50 do 60 posto
energije na dan. Složeni ugljikohidrati kao što su žitarice i proizvodi od
žitarica, mahunarke i povrće bolji su izbor od jednostavnih šećera kao što su
konzumni šećer, med i melasa.
Prehrambena vlakna nalaze se
isključivo u povrću, voću, žitaricama i orasima. U posljednje se vrijeme
nastoji definirati preporuka unosa vlakana za djecu i odrasle. U prehrambenim
standardima preporučljivi unos
prehrambenih vlakana je do 12
grama na dan u dobi od prve do treće godine. Većina voća
i povrća sadrži manje od 2
grama vlakana po obroku, a žitarice manje od jednog
grama po obroku. Samo neke leguminoze i
cjelovite žitarice sadrže veću količinu vlakana. To je važno znati kako se u
dnevnom unosu ne bi pretjeralo sa unosom vlakana (mogu nastati probavne
smetnje, veći broj stolica).
Adekvatan unos vitamina i
minerala neophodan je za normalan rast i razvoj. Nedovoljan unos pojedinih
vitamina i minerala može prouzročiti nepravilnostima u rastu i razvoju, te biti
uzrokom mnogim zdravstvenim problemima i
poremećajima. U prehrambenim smjernicama jasno su definirane vrijednosti, ali
ono što je važno znati je da se cjelokupna potreba čovjeka za vitaminima i
mineralima može zadovoljiti primjerenom prehranom (bogatom voćem i povrćem ),
osim u prvoj godini života kada je neophodna suplementacija D vitamina.
Ordinacija.hr preporučuje:
