Već smo ranije naglasili da je osnovni preduvjet zdravog srca normalna građa i funkcija svih srčanih struktura, uredno stvaranje i provođenje srčanih impulsa, zdrave srčane arterije te normalna sposobnost kontrakcije stanica srčanog mišića.
Stoga se bolesti srca mogu podijeliti u četiri velike skupine :
- Poremećaje u građi
srčanih struktura kao što su prirođene srčane greške (posljedica raznih
poremećaja tijekom razvoja srca u trudnoći, virusnih infekcija majke,
nasljednih opterećenja, izloženosti nekim štetnim utjecajima iz okoline ili
posljedica unošenja raznih toksičnih tvari u organizam majke – droga, neki
lijekovi, alkohol), stečene srčane greške koje se razvijaju kod prethodno
zdravog srca kao posljedica upalnih promjena drugih organa (poglavito ranije
neliječene i ponavljajuće angine u dječjoj dobi), progredirajućih aterosklerotskih
procesa u starijoj životnoj dobi koji dovode do oštećenja srčanih zalistaka,
uživanje intravenoznih opojnih sredstava, kao posljedica srčanog infarkta i dr. - Poremećaj ritma i
smetnje provođenja – koje obuhvaćaju poremećaje u samom stvaranju srčanog
ritma, smetnje provođenja duž normalnih srčanih provodnih putova, prijevremeni
srčani udarci iz srčanih klijetki ili pretklijetki (poznati kao “ekstrasistole”), lupanja srca, ubrzani srčani ritam kao posljedica
normalnog, no bržeg rada srca (normalno pri trčanju, uzbuđenju) ili kao
posljedica ubrzanog rada srca kao znak poremećaja u stvaranju i provođenju
srčanih podražaja. - Bolest srčanih (koronarnih) arterija od kojih su najpoznatiji i najvažniji srčani infarkt i
angina pectoris. - Bolesti srčanog mišića
i osrčja – od kojih su najvažnije upale srčanog mišića (miokarditisi) i upale
osrčja (vanjske srčane ovojnice – perikarditisi), tumori srca i osrčja, nakupljanje tekućine u osrčju,
pucanje i raslojavanje stijenki aorte i dr.
Dijagnoza bolest srca i velikih krvnih
žila započinje uzimanjem podataka o tegobama radi kojih bolesnik dolazi kardiologu (tzv. anamneza) na koju se nadovezuje fizikalni pregled (detaljni vanjski
pregled cijelog tijela – promatranje, opipavanje i slušanje), te snimanje 12 –
kanalnog EKG – a (elektrokardiograma). Nakon toga je neophodno učiniti
ultrazvuk srca s kolor doplerom (nezaobilazni standardni dio osnovnog
kardiološkog pregleda u današnje vrijeme) koji pruža uvid u građu i funkciju
srčanih struktura i velikih krvnih žila. Dobiveni podaci omogućuju otklanjanje
subjektivnih tegoba kao posljedica bolesti srca i krvnih žila ili se temeljem
njih postavlja sumnja na bolest istih.
Često je neophodno učiniti dodatne neinvazivne
kardiološke pretrage, bilo da bi se isključila srčana bolest, bilo da bi se
ista detaljno i potpuno definirala (ergometrijsko testiranje ili test
opterećenja na pokretnoj traci, 24 – satni holter i krvnog tlaka, dopler krvnih
žila) ambulantno, u kardiološkim poliklinikama, odnosno invazivne pretrage (koronarografija, elektrofiziološko ispitivanje i dr.) koje se rade isključivo
u bolnicama u laboratorijima za invazivnu kardiološku dijagnostiku. Nakon tako
provedene kardiološke obrade i dobivene dijagnoze, prema principima utemeljenima
na najnovijem medicinskom znanju, započinje se liječenje.
