Adekvatan unos hranjivih tvari i energije neophodni su za pravilan rast i funkcioniranje organizma.
Kao i za djecu do treće
godine života i za djecu od 4-6 godina u prehrambenim standardima određen je
preporučen dnevni unos energije i prehrambenih tvari. Za dijete od 4-6 godina
preporuča se dnevni unos energije od 1600 kcal, a u tom dnevnom unosu
energije zastupljenost makronutrijenata
također je definirana. Tako bi dnevni udio bjelančevina u jelovniku trebao iznositi od 40-60 g odnosno 10-15 posto, masti 53-62 g odnosno 30-35 posto, te ugljikohidrata 200-240 g odnosno 50-60 posto. Prehrambenim standardima također je
definiran udio vitamina i minerala, te vlakana. Već je rečeno da pravilnom, raznovrsnom
i dobro izbalansiranom prehranom možemo u organizam unijeti dovoljno potrebnih
mikronutrijenata.
Jelovnik djeteta od 4-6
godina ne razlikuje se puno po svom sastavu od jelovnika djeteta ranije
predškolske dobi ( 1-3 godine ). Razlike postoje u udjelu masti u mlijeku i mliječnim fermentiranim
proizvodima, pa se tako u toj dobi preporučuju punomasni i djelomično obrani
mliječni proizvodi koji sadrže najmanje 2,5 posto mliječne masti. Kod voćnih
jogurta preporuke su iste, ali se mogu koristiti i voćni jogurti s manje udjela
mliječne masti.
Djeci starijoj od 3
godine u prehranu se trebaju uvoditi mahunarke kao i cjelovite žitarice,
mljevene sjemenke i orašasti plodovi.
Zelene mahunarke kao što su mlade mahune i mladi zeleni grašak dobar su
izbor. Sušene mahunarke kao što su grah i leća visoko su vrijedne namirnice
koje rastu u našem podneblju, te se preporučuju u prehrani barem jednom tjedno.
Soja nije osobito uobičajena u našoj prehrani, a neki proizvodi od soje, primjerice
sojine pahuljice ili polpeti mogu kod male djece izazvati probavne smetnje (grčeve,
napuhavanje). Cjelovite žitarice (
peciva i kruh od punog zrna, ječmena kaša, neoljuštena riža, prosena kaša, muesli)
preporučuju se u prehrani zbog veće biološke vrijednosti i sadržaja
prehrambenih vlakana u odnosu na rafinirane proizvode.
Sjemenke u prirodnom
obliku, makar i oljuštene ne preporučuju se maloj djeci, već ih je bolje
samljeti i koristiti u pripremi jela, primjerice kolača ili složenaca. Mogu se
koristiti sjemenke buće i suncokreta. Sjemenke koje zadržavaju svoju strukturu
nisu poželjne zbog moguće apsorpcije.
Na vrlo visokom mjestu
nutritivne vrijednosti su bademi, lješnjaci, orasi, kikiriki. No kako su oni
povezani s mogućnošću aspiracije bolje ih je koristiti u mljevenom obliku kao
dodatak kolačima ili nekoj drugoj hrani. Ova skupina jezgričavog voća također
spada u potencijalno jake alergene pa treba biti dodatno oprezan.
U dobi od 4-6 godina
djetetu se mogu ponuditi naresci kod kojih je vidljiva struktura mesa (narezak od purećih ili
pilećih prsa, šunka i sl. ), te samo povremeno pileće ili pureće hrenovke.
Prihvatljivo je, i povremeno se može, uz neka variva – naročito tijekom zime – koristiti
i tradicionalni suhomesnati proizvodi kontroliranog porijekla i deklaracije.
U prehranu djece te dobi
treba svakako uvesti ribu, visoko vrijednu i lako probavljivu namirnicu.
Filetirana riba pripremljena ”na lešo” ili kao sastavni dio složenca, svakako
je dobar izbor. Također kao zamjena za industrijske paštete puno bolji i
zdraviji izbor su domaće paštete od riba.
Ne trebamo posebno
naglašavati da jelovnik predškolskog djeteta svakako mora sadržavati i
kvalitetne vrste mesa, sezonsko voće i povrće, kvalitetne masnoće i što manje
rafiniranih proizvoda. Način pripreme i termička obrada hrane također utječe na
kvalitetu obroka, pa i o tome moramo voditi brigu. Zbog visokog udjela šećera i
konzervansa koji nepotrebno opterećuju organizam, voćne sokove za
razrjeđivanje, te guste industrijske sokove poželjno je zamijeniti vodom,
prirodnim voćnim sokovima ili čajevima bez dodatka šećera.
Ordinacija.hr preporučuje:
