Od učenja i napornog rada uvijek treba odmoriti, ali ne nužno i prespavati!
Stručnjaci su suglasni oko tvrdnje da san pomaže pamćenju jer dozvoljava umu da
se odmori i “pospremi” nedavno unesene informacije u mozak. No, nova studija tvrdi kako čak i kratki odmor ili predah tijekom aktivnog
perioda učenja pomaže svrstavanju i boljem pamćenju informacija.
Studija koju su proveli stručnjaci sa sveučilišta New York proširuje
shvaćanje o tome kako se potiče pamćenje. Također može objasniti zašto
neke podatke pamtimo do detalja, dok druge zaboravljamo gotovo trenutno.
“Pauza za kavu nakon predavanja ili učenja zapravo pomaže načinu na
koji primate, sortirate i zadržavate informacije”, kaže doktorica Lila
Davachi, profesorica na sveučilištu New York.
Kako bi ustanovili događa li se jačanje memorije tijekom perioda svjesnog
odmora mstručnjaci su pratili rad dijelove mozga koji su
odgovorni za pamćenje – hipokampusa i korteksa.
Studija je testirala asocijativno
pamćenje tako da su ispitanicima pokazivani parovi slika koje su sadržavale
ljudsko lice ili objekt (primjerice lopta), ili ljudsko lice i scenu (primjerice plažu), a nakon toga
slijedio je “budan odmor”.
Ispitanici nisu znali kako će njihovo pamćenje biti testirano, a rečeno im je da se odmore i jednostavno misle na što god žele, no da pritom ostanu budni. Uz pomoć magnetske rezonance
stručnjaci su mjerili aktivnost mozga za vrijeme testiranja i tijekom odmora.
Tijekom odmora bila su aktivna ista područja mozga koja su radila i pri
učenju – posebice ako je zadatak bio jako pamtljiv. Također, što je bila veća ovisnost odmora i učenja, bile su i veće šanse pamćenja zadatka u
kasnijim testovima.
Vaš mozak radi za vas kada se odmarate, tako da je odmor bitan za
kognitivne i funkcije pamćenja. Vaš mozak zadržava većinu informacija samo dan, no noću
djeluje kao film – i lagano filtrira “isječke” prije nego što
premjesti najbolje podatke u dugoročno pamćenje naše vlastite “filmske
arhive”.
Studija je objavljena u časopisu Neuron.
D. Šorgić
