Srčano – žilne ili kardiovaskularne bolesti su najvažniji uzrok obolijevanja i najčešći uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama.
No, unatoč značajnom smanjenju smrtnosti, uspješnijoj
primjeni preventivnih mjera, boljoj dijagnostici i učinkovitijem liječenju, srčano
– žilne bolesti su još uvijek “ubojica broj jedan”. Zbog toga je
neobično važno promjenom načina života i provođenjem ponekad malih, ali životno
važnih zdravih navika spriječiti ili barem usporiti nastup bolesti te kasnije,
kada je bolest prisutna, njeno napredovanje i razvoj komplikacija.
Osnova prevencije (sprječavanja
razvoja) srčano – žilnih bolesti je zdrav
način života koji se usvaja već u djetinjstvu. U tom najranijem životnom razdoblju stvaraju se zdrave prehrambene navike – uzimanje količinski manjih, no redovnih
obroka bogatih vitaminima i mineralima iz svježeg sezonskog voće i povrća, mesa
i ribe te izbjegavanje masne i brzo spremljene hrane ( “fast food”,
“junkie food”) koja je danas naročito primamljiva zbog ubrzanog
načina života jer je dostupna na mnogim mjestima, brzo se priprema i može se
pojesti čak i u hodu. Posljedica takvog načina prehrane je porast osoba s
prekomjernom tjelesnom težinom i poremećenim metabolizmom (mijenom) masnoća. Pretile
osobe kasnije u životu imaju povećanu sklonost obolijevanju od povišenog krvnog
tlaka i šećerne bolesti s razvojem brojnih komplikacija na srcu i krvnim
žilama. Zdrava prehrana je osnova zdrave
tjelesne težine, koja je rezultat ravnomjernog unosa i aktivne potrošnje unesenih
kalorija primjerenom fizičkom aktivnošću. Fizička
aktivnost ne samo da pridonosi osjećaju zdravlja i dobroj fizičkoj
kondiciji, održavanju normalne tjelesne težine i prevenciji određenih bolesti
koštano – mišićnog sustava, već je prirodni regulator stresa. Fizičko
opterećenja mora biti u cijelosti prilagođeno prije svega zdravstvenom stanju
svakog pojedinca ponaosob, jer izlaganje neprimjereno velikim naporima može imati suprotan efekt. Zbog toga
se prije početka rekreacijskog bavljenja sportom preporučuje odrediti prikladan
stupanj opterećenja, ne samo kod bolesnika sa srčano – žilnim bolestima, već i
kod zdravih pojedinaca.
Kardiološki pregled uz ergometrijsko testiranje je osnova za procjenu razine opterećenja pri kojemu krvni
tlak, srčani ritam i frekvencija pulsa te opće stanje trebaju biti uredni i
stabilni. Redovna fizička aktivnost treba biti izvor ugode i zadovoljstva i
primjerena osobnim sklonostima, bilo da se radi o igranju tenisa, golfa, nogometa,
košarke ili svakodnevnom hodanju, vožnji bicikla, rolanju, plivanju, pilatesu,
teretani. Pri tome je važno naglasiti da danas zbog sve većeg odabira teretane
kao načina rekreacije naročito osoba mlađe životne dobi, vježbanje u teretani
treba pretežno uključivati one aktivnosti pri kojima se troši kisik (tzv.
aerobne vježbe) – hodanje po steperu, vožnja bicikla, traka. Dizanje utega,
suho veslo, razne vježbe snage nisu dio preventivnog rekreacijskog bavljenja
sportom.
Zdrav način
života svakako podrazumijeva život bez
pušenja, droge, većih količina alkohola ili psihostimulansa. Neophodan je i redovan odmor – dnevni, tjedni i godišnji, uživanje u malim
svakodnevnim radostima koje “hrane dušu” i oslobađaju organizam od svakodnevnog
stresa.
Prevencija srčano – žilnih bolesti uključuje
preventivne kardiološke preglede
jedanput godišnje kod zdravih osoba – muškaraca iznad 40 godina i žena nastupom menopauze s ciljem
pravovremenog otkrivanja novonastalih promjena srčano – žilnog sustava i pojave
faktora rizika. Preventivni kardiološki pregled uz standardni elektrokardiogram
(EKG) obuhvaća ultrazvučni pregled srca obojenim doplerom i ergometrijsko
testiranje te osnovni laboratorijski probir faktora rizika za nastanak
aterosklerotske bolesti srca – određivanje šećera i masnoća u krvi.
Čini se
jako mnogo, ali u biti vrlo jednostavno i svakako vrijedno napora!
