Kao za cjelokupno zdravlje, i za zdravlje kože treba se brinuti, posebice s dolaskom toplog proljetnog, a kasnije i ljetnog vremena. Naime, UV zračenje iznimno je štetno, te može uzrokovati ozbiljne tegobe i bolesti.
Koža je najveći organ našeg tijela, površinom iznosi oko 2 metra, a težinom oko 2,7 kilograma.
Građena je od tri sloja, pokožice, kože
i potkožja, a njena je glavna funkcija zaštita tijela. U koži se metabolizira
vitamin D, koji je važan za odlaganje kalcija u kostima, u njoj se skladište
mast i voda, te se nalaze završetci živaca za osjet.
Prim. mr. sc. Branislava Resanović,
dr. med. spec. zdravstvene ekologije
Kao za cjelokupno zdravlje, i za zdravlje kože treba se
brinuti, posebice s dolaskom toplog proljetnog, a kasnije i ljetnog vremena.
Naime, UV zračenje iznimno je štetno, te može uzrokovati ozbiljne tegobe i
bolesti.
O utjecaju UV zraka na kožu, načinima zaštite i metodama samopregleda
razgovarali smo s prim. mr. sc.
Branislavom Resanović, dr. med. spec. zdravstvene ekologije.
“Kada govorimo o karcinogenom djelovanju UV
svjetla, prvo moramo napomenuti da se UV zračenje sastoji od nekoliko dijelova: zraka A, B i C. Na sreću, C zrake, koje su najkraće i najštetnije, ne
dolaze do naše zemlje jer se apsoorbiraju u
ozonskom omotaču i oblacima. Zatim slijede UVB i UVA zrake, pa onda dolazi
vidljivi dio sunčevog spektra koji je
odgovoran za stvaranje serotonina i melatonina. I na koncu tu je infracrveno
zračenje, koje je nevidljivo, a također je štetno”, naglašava primarius
Resanović.
UV zračenje vrlo brzo djeluje na našu kožu. Tek je nekoliko minuta izlaganja suncu dovoljno za nastanak neposredne
pigmentacije. Isto je tako i za sintezu vitamina D u našoj koži potrebno
pet minuta dnevno, dok je za pojavu solarnog eritema na koži dovoljno nekoliko
sati.
“Kada govorimo o danima izlaganja ultravioletnom zračenju, javljaju se
odloženu pigmentaciju – odnosno situacija kada prvo pocrvenimo, pa onda
pocrnimo, i epidermalna hiperplaziju. Ako su u pitanju mjeseci i godine
izlaganja suncu, utjecaj UV zračenja je najnepovoljniji – koža stari, gubi
elasticitet i može doći do nastanka karcinoma kože “, ističe naša sugovornica.
Tipovi kože
Štetni učinci UV zračenja ne ovise samo o količini izlaganja suncu, već i o
osjetljivosti kože pojedinca. “Najosjetljiviji na UV zrake su oni ljudi
koji imaju crvenu kosu, koji su pjegavi, sa
svijetlim, zelenim ili plavim očima, svijetle puti. Oni nikad ne dobiju lijepu
brončanu boju, a najčešće “izgore”. Osobe bijele kože sa tamnom kosom
i smeđim očima također su
osjetljivi a najmanje osjetljivi su i
nateže dobiju opekline ljudi tamne, smeđe kože i kose, sa smeđim očima”,
kaže primarius Resanović.
Kada se govori o štetnim djelovanjima UV zraka, ona mogu biti akutna i
kronična. “Akutna smo svi iskusili na svojoj koži; to su sunčane opekline, fototoksične i fotoalergijske reakcije uzrokovane lijekovima ili biljkama (razni dezodoransi, parfemi), Solarna urtikarija često se
javlja baš u vrijeme kad se prvi put izložimo suncu,. Može doći do pojave
akutnih idiopatskih djelovanja, te aktiničkog svrbeža – pruriga.
“U kronična djelovanja UV zračenja ubraja se fotostarenje koje zapravo
počne s našim rođenjem. Zatim su tu kronični aktinični dermatitis, razne
prekanceroze, lentigo solaris, keratosis actinica, tumori kože (karcinoma
basocellulare i spinocellulare), mezenhimalni tumori kože, limfom kože i
najopasniji, najmaligniji od njih – melanom”, pojašnjava primarius Resanović.
Maligni melanom je najzloćudniji tumor kože i sluznica. Nastaje
malignom preobrazbom melanocita bazalnog sloja našeg epiderma i za njegov nastanak
najvažniji su okolišni čimbenici, odnosno UV zračenje i genetska komponenta. U
50 posto slučajeva razvija se na klinički nepromijenjenoj koži, a u 35-50 posto
slučajeva zloćudnih melanoma nastaje preobrazbom madeža na našoj koži. U cijelom svijetu u porastu je i broj
slučajeva oboljelih od melanoma, ali i broj smrtnosti od melanoma.
Pravilo ABCDE
“Najugroženije osobe za oboljeti od melanoma su one koji imaju na svom tijelu 50 i više madeža. Kao što idemo redoviti
zubaru, trebamo redovito pregledavati svoju kožu – brojiti madeže i promatrati
ih. Posebno su rizični madeži koji se nalaze na mjestima gdje nosimo remen,
gdje ih nešto dira, primjerice naramenica od grudnjaka ili topa. Ako madež
svrbi, mijenja se, krvari, znamo kako je potrebno otići na pregled. No, prema
pravilu ABCDE sami možemo promatrati
te madeže”, kaže primarius Resanović.
Koja su to pravila za procjenu maligne
preobrazne madeža? Ako je madež asimetričan
(asymmetry), ako su mu rubovi (borders) nazubljeni nepravilni ili
oštri, ako ima više od jedne boje ili tona (colors), ako mu je promjer (diameter)
veći od 6 mm
(promjer olovke), te ako je madež bio u razini kože, ali se izdigao ili su mu
se rubovi izdigli (elevation), onda
se radi o rizičnom slučaju.
Opasnosti od tumora kože počinju već u djetinjstvu pri izlaganju suncu i zato
je važno nošenje zaštitne odjeće i
naočale (zaštita protiv spektra A i B, ili zaštita veća od 3 i 4). Obavezno
je koristiti kremu za zaštitu od sunca, no najbolje je izbjegavati sunce od 10
do 17 sati. Uvijek trebate raditi samopregled
kože i odstranjivati sumnjive lezije,
poticati mjere prihvatljivog ponašanja, te umjerenog izlaganja i
prirodnom i umjetnom UV zračenju. Poseban naglasak je na djeci, jer pravilna
zaštita u mlađoj dobi može smanjiti rizik pojave raka kože kasnije, oštećenje
vida, te slabljenje imunološkog sustava.
D. Šorgić
