Dok često mislimo kako smo “alergični na sunce” zbog jakog UV zračenja ili prirode naše kože, u stvari je moguće da smo alergični na samu kremu (fotokontaktna alergija), tvrde dermatolozi.
Iako je ljeto iza nas, mnogi još uvijek snivaju o vrućim sunčanim danima, moru, plažama i pijesku. Nezaobilazni dio “ljetne opreme” svakako je krema za sunčanje, no ona se također preporuča za zaštitu kože od UV zraka i preuranjenog starenja u svako godišnje doba.
Švedski su istraživači odlučili proučiti kreme za sunčanje,
točnije što se s njima događa nakon što se izlože suncu, kako reagiraju i utječu
na kožu.
“Znamo da se kreme za sunčanje apsorbiraju u naša
tijela kroz kožu, no ne znamo kako one djeluju na nas. Mnoge se zapravo
razgrade u prisutnosti sunčeve svjetlosti. Zato smo htjeli ustanoviti što se
događa kemijskim tvarima koje nas štite od sunca kada se izlože UV zrakama i
kako proizvodi degradacije utječu na kožu”, objasnila je Isabella Karlsson
iz Odsjeka za kemiju Fakulteta znanosti Sveučilišta u Gothenburgu.
Naime, dok često mislimo kako smo “alergični na
sunce” zbog jakog UV zračenja ili prirode naše kože, u stvari je moguće da
smo alergični na samu kremu (fotokontaktna alergija), tvrde dermatolozi.
Švedski su stručnjaci ustanovili što se dogodi ovim procesom
razgradnje kreme za sunčanje: jedan od proizvoda razgradnje kreme,
arilglioksal, zapravo je jaki alergen, što objašnjava zašto su neke osobe
alergične na kreme za sunčanje koje sadrže dibenzoilmetane – tvari koje u ovim
kremama apsorbiraju UVA zrake.
Njihovo bi otkriće moglo dovesti do stvaranja
proizvoda koji ne uzrokuju alergije, a ujedno će se koristiti kao pretraga za
osobe za koje se vjeruje da imaju fotokontaktnu alergiju.
K. Horvat
