Psihoterapija kroz pokret i razvila se kao profesija u Americi i Velikoj Britaniji 40-ih godina. Začetnici plesne terapije su Marian Chase i Mary Whitehouse.
Obje su prvotno bile plesačice koje su kod svojih polaznika plesnih radionica uočile terapeutske efekte plesa, te su se uz suradnju s liječnicima i psihijatrima počele baviti liječenjem pacijenata s psihičkim poteškoćama ili oboljenjima kroz primjenu pokreta i plesa.
Danas je edukacija za plesne psihoterapeute u svijetu različito organizirana. U nekim se Zemljama poučava na Sveučilištima kao poslijediplomski ili dodiplomski studij (SAD, VB i dr.), a u drugim ne postoji kao formalna edukacija već se provodi kroz privatne institucije i s određenim fondom sati plesni terapeuti učlanjuju se u evropska ili američka udruženja plesnih terapeuta, te u udruženja psihoterapeuta u svojoj državi (Njemačka, Poljska i dr.)
Psihoterapija kroz ples i pokret pripada humanistički orijentiranim psihoterapeutskim pravcima i jedna je od četiri kreativne/art terapije uz glazbenu, likovnu i dramsku.
Prema udruženju plesnih psihoterapeuta, psihoterapiju kroz pokret i ples možemo definirati kao psihoterapijsku primjenu pokreta i plesa u kreativnom procesu pri kojem dolazi do emotivne, kognitivne, fizičke i socijalne integracije.
Definicija se temelji na principu da pokret reflektira individualne obrasce osjećaja i mišljenja. Kroz podržavanje pokreta, a u direktnom kontaktu terapeuta i klijenta, terapeut potiče razvoj i integraciju novih obrazaca kroz pokret i emocionalno iskustvo koje prati takve promjene.
Nekad je ples, kao i danas bio dio ceremonija, rituala, slavlja i zabave. Razne su kulture koristile pokret i ples u svojim ritualima kako bi postigli sklad fizičkog, mentalnog i emocionalnog zdravlja. Plesni terapeuti danas nastavljaju tim putem mudrosti.
Danas, stoljećima poslije, neuroznanost dokazuje ono na što su drevni narodi i plesni terapeuti upućivali puno ranije, a to je kako je pokret temeljna ljudska potreba. Osjećaji se kreću kroz tijelo. Neurološki, pokret pobuđuje senzacije, emocije, sjećanja, misli i slike. Zbog svog integrativnog efekta na tijelo i um, pokret može biti iscjeljujući i sam za sebe.
Kada bi promatrali ples kao komunikaciju, neverbalna komunikacija osnova je plesnog izražavanja. Situacije, kao što su opisi uzbudljivog događaja, nekog ugodnog ili neugodnog okusa jednostavnije i brže se “izgovaraju” grimasom, gestom, crvenilom (prim: feferon), tonom glasa i pokretom.
Riječ ponekad može sakriti ono što doista osjećamo i mislimo, no tada naše tijelo šalje signale nama i okolini i pokazuje način kojim se kreću naše misli, želje i potrebe. Na neverbalnoj razini, duboki i jaki osjećaji lakše se pokazuju, razumiju i osjećaju unatoč tome što nam jezik “brblja” nešto sasvim drugo. (Ponekad nam to možda i nije po volji, jer su to one situacije kad nam netko može reći: “Odao te izraz lica”, ili “Riječima kažeš da se slažeš sa mnom, ali ton tvojeg glasa pokazuje suprotno” i sl.)
Tehnikama u plesnoj terapiji otvara se mogućnost otkrivanja tog nesklada te omogućivanja “suradnje” misli, osjećaja, riječi i ponašanja. Pri tome osoba ne treba poznavati plesne vještine jer je naglasak na pokretima koji proizlaze iz unutrašnjosti, a ples i glazba samo su poticaj da ono što je potisnuto dođe na površinu, u svijest.
Zbog ovih specifičnosti, plesna terapija izuzetno je pogodna za rad s djecom i adolescentima, jer im omogućuje izražavanje emocija na njima primjeren način, odraslima koji imaju poteškoća u verbaliziranju onog što osjećaju, ali isto tako i za one koji previše “intelektualiziraju”. Pogodna je za individualan i grupni rad na osobnom rastu i razvoju, te kao antistres program. Upotreba elemenata psihoterapije putem plesa i pokreta koristi se u: Centru za rehabilitaciju “Mali Dom” i u Centru za terapiju kroz ples i pokret “Terpsichore”.
Autorice teksta:
Ivana Macokatić, prof. reh.
Vedrana Kurjan Manestar, prof.
Predavanje na temu Problemi u odnosima s
drugima kroz terapiju plesom možete poslušati na konferenciji Zdrav Um u ZdravUm tijelu koja će se održati 13. svibnja 2011. od 15:00 do 22:00 u
Hotelu Dubrovnik, Ljudevita Gaja 1, Zagreb.
Prijave su obavezne radi rezervacije
mjesta.
Prijaviti se možete na:
jelena@centarproventus.hr; 091 5200
005 – Jelena
kontakt@partusedukacija.com; 091 3260
600 – Mirta
