Kada roditelji razmišljaju o dobrom vidu svog djeteta, uglavnom misle o tome koliko jasno vidi čitati tijekom pregleda. Međutim, pregledom vidne oštrine ne određuju se ostali aspekti vida koji su djeci potrebni za normalno funkcioniranje u svakodnevnom životu, a ponajprije u školi.
To su, primjerice, koordinacija očnih pokreta i mogućnost akomodacije (fokusiranja) pri gledanju na blizinu, zatim postojanje binokularnog vida, odsutnost strabizma (škiljavosti) i ostalo.
Danas u našoj zemlji još uvijek nema zakonske regulative da se sustavom obveznih pedijatrijskih kontrola i redovitog cijepljenja mora u određenim intervalima (primjerice, u prvoj, petoj i sedmoj godini) učiniti okulistički pregled. No, i dijete koje nema nikakav uočljiv simptom treba pregledavati vid. Zašto? Sami se možemo zapitati vidimo li dobro. Ako za bolju kvalitetu slike vanjskog svijeta ne znamo, tada mislimo da ona mora tako izgledati, sve dok se ne uvjerimo da može biti bolja.
Stoga, bez obzira na čest upit roditelja o tome vide li dobro, naša nam djeca ne mogu reći vide li ili ne vide dobro.
Kada na pregled?
Suprotno mišljenju mnogih roditelja, pregled očiju može se obaviti mnogo prije nego što dijete progovori. Već s navršenih šest do osam tjedana života ono prepoznaje lice majke što pokazuje osmijehom. Kod oslabljena vida na jednom ili na oba oka ta reakcija izostaje. Procjena vida u vrlo male djece može se učiniti pomoću lutke ili igračke koju dijete prati pogledom. U djece koja već znaju pričati ponekad je teže otkriti simptome očnih bolesti, jer ona ne mogu opisati što se točno događa. Roditelji mogu primijetiti da dijete škilji, pokriva jedno oko rukom, naginje ili okreće glavu, odnosno da gleda u stranu. Uz to, mala djeca mogu učestalo trljati oči, a roditelji bi trebali obratiti pozornost i na crvenilo ili stalno suzenje očiju, pretjeranu osjetljivost na svjetlo te neprirodan položaj ili trzanje očiju.
O čemu je najčešće riječ?
Najčešće očne bolesti i stanja koja mogu biti uzrok loše vidne oštrine u djeteta su: refraktivne pogreške koje se ispravljaju naočalama ili kontaktnim lećama te strabizam (neprirodan položaj očiju, škiljavost). Ostali mogući uzroci lošeg vida jesu zamućenje očne leće (katarakta), glaukom (povišen očni tlak), ozljede očiju (često djeca ne kažu da su se ozlijedila), bolesti rožnice, bolesti mrežnice i vidnog živca, tumori (retinoblastom) te neki nasljedni poremećaji.
Uobičajena greška gledanja je dječja dalekovidnost koja ne mora imati nikakvih drugih simptoma (bježanje oka, žmirkanje, niti crvenilo oka). Zato bi pregled takvog malog pacijenta svakako trebao otpočeti u okulističkoj ordinaciji.
U Okulističkom centru preglede obavljaju dr. Irena Škegro i dr. Gorana Pavičić, koja se posebno posvetila oftalmološkim pregledima za djecu. Preglede za djecu možete obaviti u našim ordinacijama u Španskom i Maksimirskoj, a više informacijapotražite na internetskoj stranici OKUC.
Ordinacija.hr
