Generalno pravilo je da ako imate simptome obične prehlade i nemate povišenu tjelesnu temperaturu, te se svi simptomi zadržavaju na području glave imate zeleno svijetlo za vježbanje…
Čini li vam se da će zima proći, a da vi nikako ne uspijevate uhvatiti ritam u redovitom vježbanju jer ste cijelo vrijeme bolesni? Malo-malo opet vas uhvati neka prehlada, povišena temperatura, kašalj, hunjavica, opća slabost i zadnje što vam je na pameti je vježbanje. Sve što želite je okupati se u čaju, medu, limunu, odmarati, spavati…
Na žalost upravo takve prehlade i gripe mogu potrajati i nekoliko tjedana, a to znači potpuno zanemarivanje tijela, što na kraju može pogoršati vaše opće zdravstveno stanje, pojačati efekte stresa koji pak dodatno narušava imunitet, psihičko stanje, probavu… i tako u nedogled.
No, kako naći zlatnu granicu kada je u pitanju vježbanje i prehrana? Kako znati kada trebate ostati kod kuće i “odležati” prehladu, a kada se dobro oznojiti? Nikome nije cilj da vježbanjem pogorša zdravstveno stanje, nego poboljša. Ono što prvenstveno treba istaknuti je da trebate sami znati osluškivati signale svojeg tijela i da sami na temelju dosadašnjih iskustva procijenite što je najbolje za vas. Ono što mi želimo ovim člankom je pomoći vam da donesete pravu odluku.
Odmjerite simptome
Generalno pravilo je da ako imate simptome obične prehlade i nemate povišenu tjelesnu temperaturu, te se svi simptomi zadržavaju na području glave, imate zeleno svijetlo za vježbanje, no bez forsiranja. S druge strane, ako uz simptome prehlade imate povišenu temperaturu, ako se osjećate iscrpljeno, bole vas mišići i kosti, te imate otečene limfne čvorove, trebali biste se suzdržati od vježbanja.
Činjenica je da neke osobe mnogo lakše podnašaju povišenu tjelesnu temperaturu nego druge, no to ne znači da trebate tu činjenicu zanemariti. Gornja granica kada biste smjeli ići vježbati je 38°C stupnjeva i to se odnosi na osobe koje su u dobroj fizičkoj kondiciji. Imajte na umu da s time riskirate pravilan rad bubrega, moždani udar, razmjenu tekućina u organizmu, posebno ako se temperatura penje.
Ako je vaša temperatura normalna, ali se osjećate loše, pregledajte svoj vrat i opipajte jesu li vam otečene limfne žlijezde i mandule (ako ih imate). Ako to nije slušaj, odnosno kišete, curi vam nos i suze oči, to je prilično dobar znak da možete vježbati bez prevelikog straha da će vam se stanje pogoršati zbog vježbanja.
Ako su se simptomi proširili na područje vrata, te imate osjećaj da se stanje pogoršava, vježbanje definitivno trebate odgoditi za nema bolja vremena. Vaš imunitet u tom slučaju je ozbiljnije narušen, te ako tijelu oduzmete dodatnu energiju vježbanjem, neće imati dovoljno snage da se bori protiv bolesti.
Zašto ste često bolesni?
Kada ste jednom izloženi virusu, vjerojatnost da stvarno obolite ovisi o brojnim faktorima, uključujući dob, pušite li, jeste li pod velikim stresom, loše se hranite, spavate li premalo. Ono što je činjenica, je da osobe koje vježbaju imaju manje problema s bolestima, te su otporniji na prehlade, nego osobe koje se malo ili uopće ne bave tjelesnim aktivnostima. Prema istraživanjima Američkog konzilija za vježbanje čak 61 posto ispitanika, od njih 700, koji su redovito vježbali je imalo manje problema s bolestima, nego od onih koji nisu. Samo četiri posto ispitanika reklo je da su češće bili bolesni kada su počeli vježbati.
Potrebno je imati na umu da vam vježbanje ne garantira da nećete biti bolesni, jer s vježbanjem ponekad povećavate rizik da “uhvatite” neki virus, posebno ako se bavite napornim vježbanjem i pomičete granice izdržljivosti. Kada nakon bolesti započinjete s vježbanjem, započnite sporije, u sljedećih tjedan do dva.
Manje napora, ali češće vježbanje
Tijekom kontroliranog vježbanja, imunosne stanice bolje cirkuliraju tijelom, te mnogo brže otkrivaju i ubijaju bakterije i viruse. Ako niste u stanju vježbati, pola sata šetnje pomoći će vam da vam proradi cirkulacija, što će pak pomoći vašem tijelu da se brani.
Ako ste prehlađeni, a osjećate se sposobnim da odradite vježbe, učinite to, na način da vježbate umjereno i možda kraće ali češće, primjerice svaki drugi dan, što je u tom slučaju bolje, nego intenzivno vježbanje dva do tri puta na tjedan.
Nakon vježbanja pobrinite se da dovoljno spavate, najmanje sedam sati, a poželjno bi bilo osam ili devet sati, kako bi vaše tijelo dobilo dovoljno vremena da se obnovi, posebno kada imate problema s prehladom. Također, pokušajte odmarati tijekom dana ako za to imate mogućnosti.
Izvor: Žena.hr
