Znanstvenike je zanimalo odražava li se “izlazak iz ormara” pozitivno ili negativno na opće zdravlje osoba.
Američki su stručnjaci analizirali podatke preko 5600 homoseksualnih i biseksualnih osoba koje su bile mučene dilemom trebaju li otkriti svoju seksualnu preferenciju obitelji ili ne. “Mama, tata, ja sam gay” reklo je tri četvrtine ispitanih osoba, a prosječno su u to vrijeme bile stare 25 godina.
Prisutnost zdravstvenih poremećaja mentalne prirode i zlouporabe droga bila je znatno niža kod pojedinaca koji su dobili potporu obitelji nakon što su otkrili svoju seksualnost. Odgovor članova obitelji doveo je do drugačijih zdravstvenih ishoda, tvrde stručnjaci Fakulteta za javno zdravstvo Sveučilišta u Bostonu. primjerice, homoseksualci i biseksualci koji nisu naišli na razumijevanje svojih obitelji imali su sedam puta veće izglede za depresijom i opijanjem, dok su lezbijke i biseksualke imale pet puta veće izglede razvijanja teške depresije i 11 puta veće izglede za zloupotrebu droga.
“Moguće je da stres skrivanja seksualnosti od roditelja utječe na muškarce i žene drugačije. Općenito, homoseksualni i biseksualni muškarci mogu voditi svoj spolni život daleko od roditelja s manje stresa. S druge strane, također je moguće da je to karakteristično za naš uzorak ispitanika”, objasnila je Emily Rothman, voditeljica studije objavljene u časopisu Journal of Homosexuality.
S obzirom na visoku stopu samoubojstva i samoozljeđivanja kod lezbijske, homoseksualne i biseksualne mladeži (LGB), a i visokih troškova liječenja poremećaja zdravlja mentalne prirode i zlouporabe droga, ključno je da razumijemo što možemo učiniti kako bismo pospješili zdravlje za LGB mlade, savjetuju stručnjaci.
“Roditelji bi trebali obratiti pozornost: način na koji se odnosimo prema našoj LGB djeci, čak i prije nego što odluče otkriti svoju seksualnu orijentaciju, može imati dugoročan, značajan utjecaj na njihovo zdravlje i sposobnost suočavanja sa životnim izazovima”, upozorila je Rothman.
K. Horvat
