U ovim, još uvijek hladnim, danima, nemamo izbora nego sušiti rublje unutar svoja četiri zida, na raširenim sušilicama ili radijatorima. Ova navika mogla bi ostaviti traga na astmatičarima, upozorava škotski istraživači Fakulteta arhitekture Mackintosh.
Oni su ustanovili kako mnogi domovi škotske imaju previše vlage, a sušenje rublja je odgovorno za 30 posto te vlage. Čak tri četvrtine od stotinu ispitanih domova imalo je toliku razinu vlage koja bi se lako mogla pretvoriti u bogato rasplodno tlo za grinje i koja znači veliki rizik za povećanu koncentraciju spora plijesni. Ovakvo smanjenje kvalitete zraka povezano je sa astmom i sličnim alergijama.
Ukupno 87 posto kućanstava Glasgowa, u kojem je studija provedena, suši svoje rublje u kući po hladnom vremenu, od kojih dvije trećine odjeću suše na radijatoru. To povisuje razinu vlage u domu za 30 posto onih dana kada se rublje suši, tj. za 15 posto za vrijeme ostalih dana. Stručnjaci su zaključili kako su manji, dobro izolirani domovi bili prave klopke za vlagu.
“Ljudi zapečaćuju svoje domove kako bi bolje iskoristili energente i kako bi im bilo ugodnije, no ovo nije popraćeno prikladnim ventiliranjem. Trenutna regulativa u građevinarstvu zahtijeva jedan kubni metar prostora za sušenje, što nije dovoljno”, objasnio je Colin Porteous, voditelj studije za The Herald.
Njegov tim zagovara ponovno uvođenje zajedničkih prostorija za sušenje kako bi se ovaj problem ublažio. One su bile česte u Velikoj Britaniji u 60-ima, a u SAD-u se još uvijek koriste u tu svrhu, no s proširenjem tržišta perilica rublja koje ujedno funkcioniraju kao sušilice, zajedničke prostorije su se ili smanjile ili prestale uključivati u zgrade.
“Britanija je posebno sklona plijesni, zbog vlage i hladnoće, no usporedno sa zemljama kao što su Amerika ili Finska, nije visoka svijest o njoj ili o zdravstvenim posljedicama koje može uzrokovati. Postoje stotine vrste plijesni, ali samo njih desetak mogu uzrokovati zdravstvene tegobe, npr. Sinusitis, bronhitis, alergije i slične respiratorne probleme”, komentirao je profesor medicinske mikologije Sveučilišta u Manchesteru Malcolm Richardson.
Udisanje spora plijesni može uzrokovati upalu, uglavnom kod osoba oslabljenog imuniteta ili može dovesti do alergijskih reakcija, pogotovo astme, jer imunitet reagira na spore kada ih identificira u gornjim dišnim putevima i sinusima. Simptomi infekcije plijesni uljučuju kašljanje, neprestani umor, iritaciju očiju, grla i kože, glavobolje ili mučninu.
K. Pužar
