Čak 70 posto djece i mladih u dječjim domovima, domovima za odgoj, odgojnim domovima i odgojnim zavodima u Hrvatskoj sudjeluje u direktnom ili indirektnom vršnjačkom nasilju, kao žrtve ili zlostavljači. To je više nego što je zabilježeno u maloljetničkim zatvorima u Ujedinjenom Kraljevstvu i Kanadi.
Zabrinjavajući je
to nalaz istraživanja dr.sc. Ivane Sekol s Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog
fakulteta u Zagrebu, o kojem je danas bilo riječi na Međunarodnom
znanstveno-stručnom skupu na temu vršnjačkih odnosa u institucionalnom
smještaju i tretmanu djece i mladih na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu.
U radu skupa sudjelovali su stručnjaci iz
Velike Britanije, Škotske i Slovenije koji su o svojim iskustvima u radu s
mladima razgovarali s brojnim hrvatskim stručnjacima iz domova za djecu bez
odgovarajuće roditeljske skrbi, domova za odgoj djece i mladeži, odgojnih
domova i odgojnih zavoda, centara za socijalnu skrb i drugih ustanova.
Cilj skupa je podržati praktičare u
smanjivanju vršnjačkog nasilja te pronalaženje strategija za zaštitu djece u
institucijama. Stručnjaci se slažu da se one trebaju bazirati na pozitivnom
aspektu vršnjačkih odnosa, kao što je prijateljstvo među
djecom i mladima u institucijama.
“Mladi ljudi u domovima su izuzetno
osjetljivi i treba im osjećaj sigurnosti koji se u okruženju s tako visokom
stopom nasilja trenutno ne može ostvariti. Zato se mi kao stručnjaci moramo
usmjeriti na pozitivnu stranu njihovih odnosa – prijateljstvo – kako bismo
mogli predložiti i zaživjeti strategiju suzbijanja nasilja i početi stvarati
sigurno okruženje u institucijama“, rekla je u uvodnom izlaganju dr. sc. Ivana
Sekol.
Neke od mjera koje mogu ublažiti
nasilničko ponašanje djece i mladih u institucionalnoj skrbi su programi
usmjereni promjeni stavova o odobravanju nasilja, tehnike za kontrolu
impulzivnog ponašanja kod nasilnika, programi za poboljšanje samopoštovanja
žrtava vršnjačkog nasilja, programi za povećanje grupne kohezije i jačanje
društvenih normi korisnika te poticanje razvoja boljeg odnosa između štićenika
i osoblja, objasnila je Sekol. Važne su i mjere koje su usmjerene na poboljšanje
i unapređenje fizičkih i socijalnih uvjeta same ustanove.
Ordinacija.hr
