Zbog stresa smo podložniji depresivnim raspoloženjima, rizik od razvoja srčanih bolesti je veći, menstrualni ciklus može biti neredovit, a glavobolje sve češće. Jeste li svjesni negativnih posljedica koje stres ima na naše tijelo?
Stres je gotovo neizbježna posljedica odraslog života. Svakodnevni poslovni zadaci, odgajanje djece, obiteljske obveze – sve su to situacije koje će donijeti veću ili manju količinu stresa. Dok se za kratkotrajni stres tvrdi da je zapravo dobar i poticajan za organizam, dugotrajne i jako stresne situacije negativno djeluju na tijelo i čine nas podložnijima zdravstvenim tegobama.
Evo kako tijelo reagira na povećanu količinu stresa!
Živčani sustav
Kada smo pod stresom, simpatički živčani sustav stimulira nadbubrežnu žlijezdu, koja onda proizvodi hormone epinefrin (adrenalin) i kortizol. Stalne visoke razine ovih hormona mogu utjecati na pamćenje i sposobnost učenja te povećati sklonost depresivnim raspoloženjima.
Respiratorni sustav
U trenucima visokog stresa možda ćete primijetiti kratkoću daha, ubrzano disanje, a kod nekih osoba čak dolazi i do hiperventilacije. Nastave li se stresne situacije, dišni sustav je pod sve većim naporom pa možete postati podložniji infekcijama gornjih dišnih puteva.
Kardiovaskularni sustav
Kada smo izloženi akutnom stresu naše tijelo trenutno reagira ubrzanim otkucajima srca, a krvni tlak raste (primjerice, ovo se može dogoditi kada koračamo prema oltaru na dan vjenčanja). Dugoročni stres, s druge strane, može dovesti do sužavanja arterija i povišenih razina kolesterola – samim time raste rizik od srčanih bolesti te srčanog i moždanog udara.
Reproduktivni sustav
Stres može utjecati na dulji ili kraći menstrualni ciklus, odnosno na bolnije mjesečnice.
Visoke razine stresa povećavaju rizik od nastanka bakterijske vaginoze, a stres tijekom trudnoće može dovesti do većeg rizika od pojave alergija ili astme kasnije u životu djeteta.
Imunološki sustav
U malim količinama stres može djelovati poticajno na naš imunitet i tada pomaže organizmu u borbi protiv infekcija. No dugotrajan stres usporava proces izliječenja i čini nas podložnim infekcijama te pogoršava kožna oboljenja poput akni i ekcema.
Probavni sustav
Ekstremni stres može uzrokovati probavne smetnje, mučninu i plinove te stimulira mišiće crijeva na taj način da uzrokuje dijareju ili zatvor. Osobe koje su pod velikim stresom dulji period sklonije su sindromu iritabilnog crijeva, žgaravici i čirevima.
Mišićni sustav
Jake glavobolje, bol u vratu, ramenima i leđima neke su od posljedica koje stres ima na mišićno-koštani sustav. Kronični stres također može pojačati rizik od razvoja osteoporoze.
Znate li kako se uspješno nositi sa stresom? Pročitajte korisne savjete!
D.Š.
