Iako isprva smatramo kako će nas laganje ili varanje bez oštećenja neke druge osobe više stajati živaca i obraza, jednom kada pođemo tim putem, osjetit ćemo malu dozu zadovoljstva.
Kajete li se kada slažete nešto? Muči li vas krivnja ili ste zadovoljni jer ste naveli vodu na svoj mlin? Psiholozi tvrde kako nas bezopasno laganje u većoj mjeri čini zadovoljnima nego što nas vodi na put kajanja.
“Kada ljudi učine nešto loše, pogotovo kada nekome učine nešto nažao, kao što je davanje električnog šoka, dosljedna reakcija u prethodnim istraživanjima bila je da se osjećaju loše zbog svog ponašanja. Naša je studija pokazala kako ljudi zapravo mogu osjetiti ‘uzbuđenje varalica’ kada naprave nešto neetično, a što neće direktno oštetiti drugu osobu“, objasnila je Nicole Ruedy sa Sveučilišta Washington, voditeljica studije objavljene u internetskom izdanju časopisa Journal of Personality and Social Psychology.
Iako isprva smatramo kako će nas laganje ili varanje bez oštećenja neke druge osobe više stajati živaca i obraza, jednom kada pođemo tim putem, osjetit ćemo malu dozu zadovoljstva. Tako su ispitanici pretpostavili kako će se osjećati loše ako će varati na ispitu ili prijaviti veći broj radnih sati ako bi dobili novčanu stimulaciju, no američka je studija pokazala da se njihova iščekivanja nisu ispunila.
Naime, kada su ti ispitanici zaista varali na ispitu, u pravilu su osjetili “značajno emocionalno poboljšanje“, tj. bili su sretniji usporedno s onim ispitanicima koji nisu varali.
Štoviše, kada su na kraju ispita ispitivači objasnili koliko je važno da ne varaju na ispitu, “varalice“ su se osjećale bolje od osoba koje nisu varale na testu.
K. Pužar
