Stres je neizbježan, sveprisutan i u sve većem porastu. Sastavni je dio našeg života. Prečesto se borimo sa simptomima nemilosrdnog stresa, poput naleta žudnje za čokoladom koji nadilaze samokontrolu, lošeg sna, trbušnih naslaga masnoće i anksioznosti. Za sve to možemo okriviti kortizol, hormon stresa koji nadzire našu glad, probavu, krvni tlak, obrasce spavanja/nespavanja, tjelesnu aktivnost i kapacitet nošenja sa stresom.
Započnite s promjenom životnih navika, postanite tjelesno aktivniji i vodite računa o prehrani. Iako vam se može dopasti liječenje pretjeranog stresa šećerom i kavom, oni su „lažni“ pobuđivači energije koji u konačnici potkopavaju vaš hormonalni sustav. Stres, koji podiže razinu kortizola, ujedno potiče i proizvodnju slobodnih radikala koji uzrokuju stanična oštećenja. Iz tog razloga je vrlo bitan unos antioksidanasa koji se nalaze u različitom voću i povrću. Prevelik stres može uzrokovati i lučenje magnezija čiji su dobri izvori mahunarke, sjemenke i orašasti plodovi.
Životni stil pomaže uspostaviti hormonsku ravnotežu
I kod borbe sa stresom vladaju poznata načela nutricionizma – raznovrsnost, uravnoteženost i umjerenost. Držite se tih postulata i svakodnevna borba sa stresom će vam biti itekako olakšana. Međutim, postoji nekoliko namirnica i nutrijenata koje vrijedi posebno istaknuti – tamna čokolada, alkohol, kofein, riblje ulje, vitamin B5, vitamin C i aminokiseline! Obratite posebnu pozornost na njih u svakodnevnoj borbi sa stresom.
Jedite tamnu čokoladu (ali budite umjereni!) – ona dokazano smanjuje razinu kortizola u urinu. Birajte onu sa što većim udjelom kakaa, jer on sadrži i jake antioksidanse.
Ograničite konzumaciju alkohola koji isto tako diže razinu hormona stresa i zadržava taj učinak preko 4 sata.
Klonite se kofeina, najpopularnije psihoaktivne supstance koja izravno dovodi do povečane proizvodnje kortizola, adrenalina, noradrenalina i inzulina. Kofein povećava fiziološku uzbuđenost, ali ponekad previše. Nemojte se odmah prepasti – nema ništa loše u jutarnjoj šalici kave, učinci kofeina ovise o dozi. Bitno je da nađete mjeru i odredite koja je najmanja doza kofeina koja podržava vašu produktivnost, a ne šteti vašem zdravlju.
Iako je stres postao dio našeg života, ciljane promjene životnog stila, osobito prehrane i tjelesne aktivnosti, te unos dodataka prehrani itekako nam mogu pomoći vratiti miran san, dobro raspoloženje i povisiti energetske razine kako bismo mogli uživati u životu.
Također, istraživanja su pokazala da konzumacija 4 g ribljeg ulja kroz 6 tjedana smanjuje jutarnji kortizol na zdraviju razinu i povećava nemasnu tjelesnu masu te smanjuje kortizol povećan mentalnim stresom. Svakako preporučujem odabir ribljeg ulja kojem su uklonjena sva eventualna onečišćenja poput žive, dioksina i polikloriranih bifenila.
Postoje i drugi dodaci prehrani koji su se pokazali učinkovitim po pitanju stresa – pantotenska kiselina (vitamin B5) smanjuje povećano lučenje kortizola kod osoba izloženih stresu, a vitamin C kod operiranih pacijenata i djece. Sve češće se preporučuje i dodatak aminokiselina poput kombinacije L-lizina i L-arginina koja dokazano smanjuje razinu kortizola i anksioznost. L-tirozin je aminokiselina koja služi kao prekursor važnim neurotransmiterima poput noradrenalina i dopamina, čije se zalihe mogu istrošiti zbog stresa. Istraživanja su pokazala da L-tirozin dovodi do poboljšanje reaakcije na stres i boljeg pamćenja.
Kompleks aminokiseline metionina i adenozin trifosfata (ATP) je prirodno prisutan u svakoj stanici u organizmu, ali se kao takav ne može u organizam unijeti hranom, već ga organizam sam sintetizira te se njegov nedostatak može nadoknaditi suplementima. Ta je molekula poznata i pod nazivima S-adenozil-L-metionin, S-adenozilmetionin, ademetionin, adenozil-L-metionin te Sammy i SAM-e, a danas se sve više spominje u kontekstu svakodnevne borbe sa stresom i suportivne terapije kod depresije, anksioznosti i sindroma kroničnog umora jer utječe na sintezu i inhibiciju neurotransmitera i hormona.
