Gnojna angina ili upala krajnika (tonzilitis) vrlo je česta bolest, osobito u djece. Pojavljuje se kao bolna i gnojna upala grla uzrokovana bakterijskom ili virusnom infekcijom, uz prateće simptome poput povišene tjelesne temperature, glavobolje, bolova u zglobovima i malaksalosti.
Grlobolja je osobito izražena pri gutanju. Krajnici su obično crveni i otečeni, s “gnojem” odnosno iscjetkom koji izgleda poput bijelih točkica, a nerijetko angina uzrokuje i povećanje vratnih limfnih žlijezda.
U slučaju gnojne angine najsigurnije je otići liječniku koji će pregledom i brisom grla ustanoviti uzrok angine. Važno je znati pravi uzrok jer se virusne infekcije ne liječe antibioticima; oni se u pravilu propisuju za bakterijsku infekciju.
- Ako se angina ne liječi, može dovesti do komplikacija poput otežanog disanja, a postoji i opasnost da se štetni mikroorganizmi “ugnijezde” u tijelu te zahvate zglobove, bubrege, srce, živčani sustav, kožu…
- Iako se već nakon dan-dva uzimanja antibiotika obično osjeća poboljšanje, svakako treba uzeti terapiju do kraja, jer se tako smanjuje mogućnost povratka bolesti.
- Najčešća je greška u slučaju angine to da se bolest ne “preleži” odnosno da organizmu ne date vremena za oporavak. Potrebno je nekoliko dana mirovati, dovoljno spavati i uzimati što više tekućine (voda, čaj, juha).
- Pomaže ispiranje grla vodenom otopinom morske soli, ili čajevima s protuupalnim djelovanjem, npr. od sljeza i kadulje.
Čaj i sirup od lovora protiv grlobolje i kašlja
Ne uzimajte pripravke za ublažavanje boli i sniženje povišene tjelesne temperature u dozama većim od preporučenih te se strogo pridržavajte uputa koji je lijek prikladan za koju životnu dob. Djeci se ne smiju davati lijekovi na kojima nije naznačeno da su pogodni za njihovu dob.
Ukloniti krajnike ili ne?
Ukloniti krajnike kirurškim zahvatom ili ne zbog učestalih gnojnih angina, česta je dvojba kad je riječ o ovoj bolesti. Krajnici su živi štit koji sprečava ulazak štetnih mikroorganizama u tijelo kroz grlo. To se pretežno događa bez većih poteškoća, no ipak krajnici mogu “pokleknuti” pred navalom bakterija ili virusa.
O tome da li operacija (tonzilektomija) jest ili nije najbolje rješenje svakako treba odlučiti savjetujući se s liječnikom obiteljske medicine i otorinolaringologom. Nekada su se krajnici uklanjali u uvjerenju da će nakon toga osoba biti manje sklona upalama grla, a danas ih se češće “ostavlja na miru” jer su lijekovi djelotvorniji. Operacija se obično preporučuje kada su upale krajnika vrlo česte, utječu na opće zdravlje ili ometaju disanje ili sluh.
Iako je tonzilektomija najčešći ORL kirurški zahvat, naizgled nezahtjevan i “rutinski”, ne valja je shvatiti olako. Naime, nakon zahvata ostaje otvorena rana koja zacjeljuje bez šivanja, pa je moguće pojačano krvarenje i infekcija. Potrebno je nekoliko tjedana da rana potpuno zaraste. U oporavku se svakako treba pridržavati liječničkih preporuka o prehrani, uzimanju tekućine i ispiranju rane.
Na pitanje kako spriječiti gnojnu anginu, uz osnaživanje imuniteta, svakako je dio odgovora osobna higijena, počevši od redovitog i temeljitog pranja ruku, kojim se mogu spriječiti i druge infekcije.
Znate li koje biljke odlično pomažu u liječenju upale mjehura?
I.V.
Foto: Shutterstock
