U Hrvatskoj je prvi put ljetno računanje vremena uvedeno 1983. godine, i tako je ostalo do danas.
Psiholozi i drugi stručnjaci za spavanje tvrde kako se većina ljudi teže prilagođava proljetnom, nego li jesenskom pomicanju vremena upravo zato što gubimo jedan sat sna. To je slično putovanju avionom; putujući istočno gubimo vrijeme. Odlazak na spavanje ranije može izazvati poteškoće sa spavanjem i povećanu budnost tijekom prvog dijela noći. Putujući zapadno, lako ćemo zaspati, ali se teže buditi. Za ljude koji se drže svojih strogih rasporeda spavanja, što stručnjaci i preporučuju za optimalan odmor, gubitak sat vremena sna može uzrokovati probleme, barem prvih nekoliko dana.
Što ljetno računanje vremena znači za čovjeka?
Kad je riječ o „ljetnom vremenu“ jedna američka studija pokazala je da pomicanje kazaljke jedan sat naprijed i gubitak jednog sata sna rizik od srčanog udara idućega ponedjeljka u odnosu na ostale ponedjeljke u godini povećava do 25%. S druge strane, rizik od srčanog udara smanjuje se za 21% prvoga utorka nakon što se sat vrati na standardno vrijeme i ljudi spavaju sat vremena dulje. Do toga zaključaka stručnjaci su došli analizirajući podatke o primanju pacijenata u bolnice u unutar četiri godine.
Do srčanih udara općenito najviše dolazi ponedjeljkom, vjerojatno zbog stresa uzrokovanog početkom novog radnog tjedna i s time povezanim promjenama u obrascu spavanja. U skladu s tim, druga su istraživanja pokazala i povećan broj automobilskih nesreća u danima nakon pomicanja sata prema naprijed, čemu su najvjerojatnije uzrok umorni i neispavani vozači.
Što možete učiniti da biste restartirali svoj unutarnji sat kako bi se brže prilagodio vremenskim promjenama? Vaš cirkadijurni ritam je internalno generiran, ali je i pod utjecajem okoline, ponašanja i lijekova.
Svjetlo potiskuje izlučivanje melatonina, koji regulira cirkadijurni ritam organizma. Stoga je važno izlagati se svjetlu tijekom budnih sati što je više moguće, i obratno, ne izlagati se jakom svjetlu kad je vani mrak. Na primjer, ako se noću ide u kupaonicu da se pri tom ne pali jako svjetlo. Korištenje elektroničkih uređaja neposredno prije spavanja, ima snažan učinak na san i budnost te može imati ključnu ulogu u stalnom nedostatku sna jer emitiraju plavu svjetlost koja može prekinuti prirodne cirkadijurne ritmove. Stoga nastojte izbjegavati gledanje u mobitel, tablet, računalo ili televizor barem sat vremena prije spavanja. Pokazalo se da djeca i adolescenti koji uvečer koriste elektroniku kasnije idu spavati, spavaju par sati kraće i pospaniji su po danu, što još više dolazi do izražaja pri pomicanju sata.
Higijena spavanja je izraz koji se koristi za opisivanje onih radnji koje možete poduzeti za stvaranje ugodnog okruženja za spavanje i poboljšavanje svojih šansi za zaspati, održavanje sna i čvrsto spavanje. Osnovna higijena spavanja uključuje smanjenje ili uklanjanje kofeina i alkohola 4 do 6 sati prije spavanja, vježbanje nekoliko sati prije spavanja, umirujuće rituale prije spavanja, kako bi se postupno opustili (topla kupka na primjer), nošenje čepića za uši, maske za oči i slično.
Tko je sve pogođen promjenom računanja vremena?
Također je važno ići u krevet i ustajati u isto vrijeme svaki dan – čak i vikendom. Iako nema dokaza da određene dijete zapravo utječu na cirkadijurni ritam, ugljikohidrati bi mogli olakšati usnivanje. Malo je vjerojatno da će biti potrebni lijekovi za jedan sat vremenske promjene, ali u određenim okolnostima, poput putovanja kroz više vremenskih zona, lijekovi poput benzodiazepina mogli bi biti od pomoći. S obzirom na njihov adiktivni potencijal te činjenice da mogu negativno utjecati na kvalitetu sna, treba ih koristiti samo pri konzultacijama s liječnikom. Napravite postupnu prilagodbu unaprijed. Idite u krevet 10 do 15 minuta ranije, počevši nekoliko dana prije promjene i budite se 10 do 15 minuta prije nego što bi trebali, kako bi promjenu vremena dočekali spremni. To se pokazalo osobito korisnim s malom djecom koja uslijed promjene vremena znaju biti nervozna narednih par dana. Početak ljetnog računanja vremena nosi i promjenu za vozače jer, sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, danju za vrijeme vožnje ne moraju biti upaljena svjetla. Obveza paljenja svjetala samo u razdoblju zimskog računanja vremena ima i ekološke razloge (smanjenje potrošnje goriva, a time i manja emisija CO2), ali prometni stručnjaci smatraju da je bolje imati upaljena svjetla tijekom svake vožnje jer ona i za sunčanih dana pridonose većoj sigurnosti prometa.
Postoje i neke dobrobiti
Ljetno računanje vremena svakako ima i svoje dobre strane – televizija se gleda manje i rjeđe, a češće se boravi u prirodi i trči, hoda ili bavi sportom, pokazalo je jedno američko istraživanje. Dan nam dulje traje pa ljudi mogu više biti na otvorenom i uživati u blagodatima svježeg zraka i sunčevih zraka. Također, mogli biste se osjećate bolje nego inače – u popodnevnim satima kada napuštate posao, sunce bi i dalje trebalo sjati. Poznato je kako sunčeva svjetlost povećava razinu serotonina, koji pak podiže raspoloženje.
Još nekoliko zanimljivosti o pomicanju sata:
- 16% padne gledanost televizije u najjačem terminu. Pad bilježe sve najgledanije emisije jer dan traje duže.
- 70% zemalja na svijetu koristi pomicanje kazaljki kako bi sačuvali što više danjeg svjetla.
- 1% više goriva troši se zbog dužeg dana.
- 0,5% poveća se ušteda električne energije. U početku se mislilo da će se uštedjeti mnogo više.
Ljetno računanje vremena povećava rizik od moždanog udara!
Foto: Shutterstock
Izvor: Štampar
