Seks može ojačati bliskost, smanjiti stres i pridonijeti zadovoljstvu vezom, no istraživanja pokazuju da sama učestalost seksualnih odnosa nije najvažnija.
Seksualni odnos nije jedini temelj kvalitetne veze, ali može imati važnu ulogu u osjećaju bliskosti, emocionalnoj povezanosti i zadovoljstvu partnera. Istraživanja pokazuju da kvalitetan seksualni život može pridonijeti smanjenju stresa, boljem raspoloženju i većem zadovoljstvu vezom.
Ipak, ne postoji univerzalna „prava“ učestalost seksualnih odnosa. Neki parovi imaju ispunjavajuće veze uz vrlo malo seksa ili ga uopće nemaju. Ono što je puno važnije, piše Verywell Mind, jest da oba partnera budu zadovoljna odnosom i da mogu otvoreno razgovarati o svojim potrebama i željama.
Seks može imati koristi i za tijelo i za psihu
Tijekom seksualne aktivnosti u tijelu se oslobađaju različite tvari i hormoni koji mogu utjecati na raspoloženje, osjećaj bliskosti i razinu stresa.
Veća emocionalna povezanost jedna je od najčešće isticanih koristi. Seksualna aktivnost potiče oslobađanje oksitocina, hormona koji se povezuje s povezivanjem i osjećajem bliskosti, dok endorfini mogu pridonijeti osjećaju ugode i smanjenju napetosti.
Seks može pomoći i u smanjenju stresa. Tijekom seksualne aktivnosti smanjuje se razina nekih hormona povezanih sa stresnim odgovorom, poput kortizola i adrenalina, a učinak može potrajati i nakon samog odnosa.
Tu je i san – nakon orgazma povećava se oslobađanje prolaktina, hormona koji je povezan s osjećajem opuštenosti i pospanošću.
Seksualni odnos može imati i pozitivan učinak na samopouzdanje i zadovoljstvo životom, osobito kada je riječ o odnosu u kojem se partneri osjećaju sigurno, željeno i emocionalno povezano.
Seks kao oblik tjelesne aktivnosti
Seks je također oblik fizičke aktivnosti. Po intenzitetu se može usporediti s umjerenom tjelesnom aktivnošću, primjerice brzim hodanjem ili penjanjem stepenicama. Tijekom odnosa aktiviraju se različite mišićne skupine, uključujući trbušne i mišiće zdjeličnog dna.
Istraživanja su seksualnu aktivnost povezala i s nekim drugim zdravstvenim pokazateljima. Primjerice, postoje podaci koji upućuju na moguću povezanost češćeg seksa s boljim kognitivnim funkcijama, osobito pamćenjem kod starijih odraslih osoba.
Seksualna aktivnost može imati i određene učinke na imunosni sustav, a endorfini koji se oslobađaju tijekom seksa mogu pomoći u ublažavanju nekih oblika boli, uključujući glavobolju i bolove u leđima.
Neka istraživanja ukazuju i na povezanost seksualne aktivnosti s nižim krvnim tlakom, no učinak ovisi o zdravstvenom stanju pojedinca.
Koliko često parovi zapravo imaju seks?
Na pitanje koliko bi često parovi trebali imati seksualne odnose nema jednog odgovora. Učestalost ovisi o dobi, zdravstvenom stanju, duljini veze, stresu, životnim okolnostima i osobnim željama.
Jedno istraživanje pokazalo je da zadovoljstvo vezom raste kako se učestalost seksa povećava od potpunog izostanka do otprilike jednom tjedno, ali da se nakon toga zadovoljstvo više ne povećava. Drugim riječima, više seksa ne znači nužno i sretniju vezu.
Prosječno odrasle osobe imaju seksualne odnose oko 54 puta godišnje, odnosno jednom tjedno. Kod osoba u 20-im godinama prosjek je oko 80 puta godišnje, dok osobe u 60-im godinama u prosjeku imaju seksualne odnose oko 20 puta godišnje.
Ipak, prosjek nije norma. Važnije je kako se zbog učestalosti seksualnih odnosa osjećaju oba partnera nego uspoređivati vlastiti seksualni život s tuđim.
Može li veza biti dobra i bez seksa?
Može. Seks nije nužan uvjet za zdravu i ispunjavajuću vezu.
Nekim ljudima seksualna intimnost predstavlja važan dio partnerskog odnosa, dok drugi veću važnost pridaju emocionalnoj bliskosti, razgovoru, dodiru ili zajedničkom vremenu. Važnost seksa može se mijenjati i tijekom života.
Na seksualni život mogu utjecati stres, djeca, hormonalne promjene, zdravstveni problemi, lijekovi, psihičko stanje i problemi u vezi. Zbog toga smanjenje seksualne aktivnosti ne mora automatski značiti da je s vezom nešto ozbiljno pogrešno.
Važno je, međutim, razgovarati o tome ako jedan partner želi više seksualne bliskosti, a drugi manje. Prešućivanje problema može dodatno povećati emocionalnu udaljenost.
Bliskost se može graditi i bez seksa
Seks nije jedini način stvaranja intimnosti. Partneri mogu njegovati bliskost i kroz male svakodnevne geste:
- zagrljaje i poljupce
- držanje za ruke
- maženje
- zajedničke aktivnosti
- razgovore bez mobitela i drugih distrakcija
- isprobavanje novih aktivnosti zajedno
Zajednički odlazak u šetnju, ples, izlet, putovanje ili neki novi hobi može pomoći partnerima da se ponovno povežu i unesu više uzbuđenja u odnos.
Kako poboljšati seksualni život?
Seksualni život prirodno prolazi kroz različite faze. Na početku veze često postoji više uzbuđenja i spontanosti, dok kasnije stres, obaveze i rutina mogu utjecati na želju. To ne znači da se intimnost ne može ponovno poboljšati.
Razgovor je prvi korak. Partneri bi trebali moći otvoreno govoriti o tome što im odgovara, što žele promijeniti i kako doživljavaju seksualni život.
Važno je i upravljanje stresom, dovoljno odmora te pronalaženje vremena za partnera. Ako čekate da se „pravo raspoloženje“ pojavi samo od sebe, zbog užurbanog života to se možda neće dogoditi. Zato nekim parovima može pomoći i planiranje vremena za intimnost.
Ponekad može pomoći i unošenje novosti u seksualni život, primjerice razgovor o željama i fantazijama te isprobavanje nečeg drugačijeg, naravno uz obostrani pristanak.
Ako zdravstveni problemi, nuspojave lijekova, promjene raspoloženja ili drugi problemi otežavaju seksualnu bliskost, dobro je razgovarati s liječnikom. Kada su problemi povezani s odnosom ili seksualnošću, pomoć može pružiti i stručnjak za partnersku ili seksualnu terapiju.
Na kraju, ne postoji „normalna“ količina seksa koja vrijedi za sve parove. Zdrav seksualni odnos nije pitanje brojke, nego međusobnog pristanka, zadovoljstva, sigurnosti i osjećaja povezanosti.
(Ordinacija.hr)
