Kako vam dermatoskopija može spasiti život i kada obavezno na pregled?

Sunce, sunčanje, žena, beauty

Sezona sunčanja i službeno je otvorena. Naravno, uz sve mjere zaštite od sunca i već svima dobro znani visoki zaštitni faktor.

Pravi štreberi nisu ga prestajali koristiti ni tijekom zime, a oni koji jesu, moraju ga obavezno ponovno uključiti u svakodnevnu njegu kože.

Ponavljanje je majka znanja, pa prije nego postane kasno, nije na odmet ponoviti kako prepoznati problematične madeže i na koje promjene reagirati te posjetiti dermatologa.

U pet hrvatskih gradova kreću besplatni pregledi madeža: Prijavite se jer broj termina je ograničen

ABCDE pravilo

Postoji nekoliko vrsta tumora kože, no osim melanoma, većinom se radi o relativno benignim i sporo rastućim tumorima. Jednostavno pravilo ABCDE pomaže da prepoznamo madeže i promjene na koži na koje treba obratiti pozornost. Ako promjena:

  • postane asimetrična (A)
  • poprimi neravne granice (B-borders, granice)
  • mijenja boju (C-color, boja)
  • ima promjer veći od 6 mm (D-diameter, promjer)
  • mijenja veličinu, boju, debljinu tijekom vremena (E-evolution, promjena)

može se raditi o malignom melanomu pa se treba posavjetovati s liječnikom. Kod ove su vrste raka samopregledi i redoviti preventivni pregledi kod liječnika od velike pomoći.

Svi opisani simptomi mogu se javiti i kod niza drugih bolesti i stanja. Dapače, pojavi li se neki od simptoma, najčešće nije riječ o raku, već o nečem puno bezazlenijem. Većina glavobolja, probavnih problema, madeža i teškoća pri mokrenju benigni su simptomi koji će proći sami od sebe.

Važno je obratiti pozornost na to koliko se često simptomi javljaju, koliko dugo traju, prolaze li nakon uzimanja lijekova i jesu li novi, nagli i neuobičajeni te se savjetovati s obiteljskim liječnikom koji može pomoći u razjašnjavanju dvojbi.

Također, ovisno o dobi, rizičnim čimbenicima i obiteljskoj anamnezi, potrebno je na vrijeme započeti s preventivnim pregledima koji omogućuju rano otkrivanje, a samim time su i šanse za izlječenje nekih oblika zloćudnih bolesti veće.

Što trebate znati o dermatoskopiji?

Kožu treba dobro pripremiti za sunčani dio godine, zato shvatite ozbiljno preporuku pregleda madeža jednom godišnje, a ako ste osoba s povišenim rizikom i češće, prema uputi dermatologa.

Dermatoskopija je bezbolna dijagnostička pretraga koja je danas obavezni standard u pregledu madeža. Ona je premosnica između standardnog kliničkog pregleda madeža i histopatološke interpretacije operativno odstranjenih madeža. Uz pomoć dermatoskopije mogu se razlikovati melanocitne od nemelanocitnih promjena, a najveće značenje pretraga ima u ranoj dijagnostici melanoma. Rano otkrivanje promjena koje se ne vide golim okom, dubinska analiza pigmenata kroz slojeve kože, povećanje od 120 puta i pohranjivanje slika u cilju praćenja promjena omogućuju nam izbjegavanje nepotrebnih operativnih zahvata. Primijetite li promjene na madežu, asimetriju, nepravilnost rubova, promjenu boje ili promjera madeža, ako se pojavljuje krvarenje ili svrbež, otiđite na dermatološki pregled, objašnjava dr.sc. Ivana Nola, spec. dermatovenerologije i dodaje:

"Svi atipični madeži odstranjuju se operativno uz lokalnu anesteziju te se šalju na PHD (patohistološku) analizu. Pacijent se odmah vraća svakodnevnim aktivnostima, a dobiva i savjet dermatologa o njezi ožiljaka nakon zahvata. Važno je znati da je većina staničnih mutacija u melanomu uzrokovana UV (sunčevim) zračenjem. Opekline od sunca pet ili više puta u životu udvostručuju rizik od pojave melanoma. Štoviše, ako se dogodila i samo jedna opeklina uz pojavu mjehura kao posljedice prekomjernog izlaganja UV zračenju u djetinjstvu ili adolescentnoj dobi, rizik od nastanka melanoma udvostručuje se."

Dermatoskopski pregled posebno je važan za one s povišenim rizikom za nastanak melanoma:

  • osobe sa sindromom atipičnih (displastičnih) nevusa,
  • osobe koje su se već liječile od melanoma ili drugog karcinoma kože (ili imaju obiteljsku anamnezu),
  • osobe koje imaju veliki broj madeža,
  • osobe koje su svijetle puti i izrazito osjetljive na izlaganje suncu (crvenokose osobe, osobe s pjegama),
  • osobe koje su imale opekline od sunca u djetinjstvu i adolescenciji,
  • osobe koje su zbog profesije ili hobija kronično izložene UV zračenju.

Podtipovi melanoma

Boja kože, svijetla put, plave oči, izloženost UV zrakama te česte opekline od sunca u mladosti rizični su faktori za razvoj melanoma. Također ovdje spadaju i neka druga stanja kao veliki urođeni madeži ili pak sindrom displastičnih madeža.

Razlikujemo pet osnovnih tipova melanoma: lentigo maligna (melanoma in situ), lentigo maligna melanoma, površinsko šireći melanom, nodularni melanom i akrolentiginozni melanom.

1. Lentigo maligna (LM)

Radi se o in situ melanomu koji je smješten u epidermi i nije probio bazalnu membranu. Ovaj oblik melanoma najčešće se susreće kod osoba u šestom i sedmom desetljeću života, posebno u području lica.

2. Lentigo maligna melanom (LMM)

Karakterizira ga polagan rast i u pravilu se javlja na dijelovima kože izloženima suncu.

3. Površinsko šireći melanom (SSM)

To je najčešći klinički oblik melanoma i nalazimo ga u oko 70% svih melanoma. Nastaje u mlađoj životnoj dobi, najčešće između 30. i 50. godine. U velikom postotku može se povezati da nastaje iz melanocitnih ili displastičnih nevusa.

4. Nodularni melanom (NM)

Zastupljen je u oko 15 i 30% svih melanoma. Najčešće nastaje u srednjoj životnoj dobi, i to najčešće na trupu, glavi i vratu. Obično vrlo rano uđe u vertikalnu fazu rasta što mu omogućava prodiranje u dublje slojeve kože i rano metastaziranje.

5. Akrolentiginozni melanom (ALM)

Čini i do 70% svih melanoma. Najčešće se susreće u trećoj životnoj dobi, češće u muškaraca.

U 11 koraka dovedite tijelo u formu do ljeta - na jednostavan i zabavan način

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!