Kod žena posljednjih godina sve više melanoma nastaje na trupu, a može se razviti iz bilo kojeg madeža - Ordinacija.hr
Ljepota

Ljepota

Kod žena posljednjih godina sve više melanoma nastaje na trupu, a može se razviti iz bilo kojeg madeža

Izležavanje na plaži mnogima je omiljena „aktivnost“ ljeti, a malo je onih koji će pritom razmišljati o posljedicama koje nepromišljeno izlaganje suncu može ostaviti na naše zdravlje.

Za početak podatak da će akutno oštećenje kože zbog pretjeranog izlaganja UV zrakama sigurno ostaviti posljedice na koži pa možete računati na to da će ona ubrzano starjeti i biti suha, neelastična i nejednako pigmentirana. Ako vas navedeno nije potaknulo da svoju kožu štitite od negativnih utjecaja, možda vas uvjeri podatak da prema posljednjoj statistici Registra za rak RH za 2018. godinu na melanom otpada 4% od svih zloćudnih tumora, a prvi je put kod oba spola zasjeo na osmo mjesto u ukupnom poretku.

Te smo godine imali 926 oboljelih od melanoma, od toga 425 žena i 501 muškarca, što iznosi 22,1/100.000 stanovnika. S tom brojkom Hrvatska se polako približava zemljama s najvećom incidencijom melanoma u Europi, a to su skandinavske zemlje, objašnjava prim. Sanja Poduje, dr. med. specijalist dermatovenerologije, specijalist uže specijalnosti dermatološke onkologije te predsjednica udruge Zdravi pod suncem.

Od 2014. godine prati se stalan porast broja oboljelih u Hrvatskoj, što se može objasniti sve boljim prijavljivanjem oboljelih i radom Registra za rak kao i većim brojem pregledanih stanovnika te posljedično i većim brojem otkrivenih melanoma. Prim. Poduje dodaje da, iako žene u Hrvatskoj obolijevaju rjeđe nego muškarci, u mlađim dobnim skupinama do četrdesete godine prevladavaju žene. Uzrok tome može se pronaći u činjenici da se žene češće izlažu UV zrakama zbog trenda tamnoputog tena pa se zbog toga više izlažu prirodnom utjecaju UV zraka (sunčanju) ili umjetnom izvoru (solariju).

Kupovanje ovih 8 proizvoda je čisto bacanje novca, tvrde dermatolozi!

Primarna prevencija

U prevenciji fotostarenja kože, ali i alergija na sunce te pojave tumora pod utjecajem UV zračenja sve više se koriste različiti antioksidansi poput vitamina C, beta karotena ili astaksantina, koje je potrebno uzimati kao suplemente mjesec do dva prije početka sezone sunčanja. Supstrat biljke Polypodium leukotomas također je dokazano učinkovit u prevenciji oksidativnog oštećenja izazvanog UV zrakama. Važno je napomenuti da kožu trebamo postupno izlagati suncu, osobito ako smo skloni alergijama na sunce. Izbjegavati pojavu eritema, a potaknuti blagu preplanulost izlaganjem suncu u ranim jutarnjim i kasnim poslijepodnevnim satima, bez pretjerivanja u želji da zadobijemo tamnu put. Ako uzimamo određene lijekove ili antibiotike za koje se zna da potenciraju utjecaj UV zračenja na kožu (tzv. fototoksične reakcije) oprez je još veći, dodaje sugovornica.

Potrebno je, dakle, izbjegavati uzimanje određenih lijekova kao što su derivati vitamina A, neki diuretici, od antibiotika tetraciklini jer mogu pojačati utjecaj sunca na našu kožu i dovesti brže do pojave eritema. Ovdje je važno napomenuti da je za ovu reakciju zaslužno UVA zračenje, koje gotovo istim intenzitetom djeluje tijekom cijelog dana, pa ovakvu vrstu reakcije možemo zadobiti i izlažući se suncu u ranim jutarnjim i kasnim poslijepodnevnim satima. Prema savjetu dermatologinje, izbjegavati je potrebno i različite, neprovjerene biljne pripravke jer znamo da velik broj biljaka u sebi sadrže fototoksične supstance tako da mogu potencirati fototoksičnu reakciju uz stvaranje crvenila i posljedično hiperpigmentacija. Na ovo moramo misliti i kod upotrebe parfema. Korištenje maslinova ulja ili nekih drugih vrsta ulja ne preporučuje se jer ne sadrže nikakvu zaštitu od UV zračenja. Mogu se koristiti za njegu kože nakon kupanja i sunčanja, ali ne kao zamjena za fotoprotektivno sredstvo.

Odaberite pravu kremu

“Važno je da sredstvo učinkovito štiti i od UVB i UVA zraka, a u novije vrijeme većina krema sadrži i zaštitu od vidljivog spektra. Oznaka SPF faktora odnosi se primarno na zaštitu od UVB zračenja, a mi kao dermatolozi preporučujemo faktor 30 i 50. Svaka kvalitetna krema na sebi mora imati oznaku UVA, što znači da ima širok spektar djelovanja, tj. učinkovito nas štiti i od UVA zraka. Osim toga, kod odabira kreme moramo voditi računa i o tipu kože pa se osobama koje su sklone aknama preporučuju lagane, nekomedogene teksture, muškarcima koji su pojačano dlakavi preparati u obliku gela, koji ne maste kožu, a osobama suhe kože bogatije kreme. Danas je većina kvalitetnih krema obogaćena i dodatnim antioksidansima te preparatima koji ciljaju na određenu dodatnu problematiku, poput rozaceje ili hiperpigmentacija, tako da se svakodnevna jutarnja kozmetika može zamijeniti fotoprotektivnom kremom visoke učinkovitosti, a koja ujedno njeguje određeni tip kože. Za djecu se preporučuju kreme za fizikalnim zaštitnih faktorima koje su odraslima estetski neprihvatljive, ali na taj tip krema smanjena je mogućnost alergijskih reakcija jer se djelatne supstance većinom ne upijaju u kožu”, savjetuje prim. Poduje.

Pretjerano izlaganje suncu kod osoba svijetle puti primarno će izazvati eritem, tj. opekline kože, a za ovaj tip reakcije zaslužne su UVB zrake, čiji je intenzitet najjači u ljetnim mjesecima oko 12 sati.

Pretjerano izlaganje UV zrakama izaziva i oštećenja u dubljim dijelovima kože, primarno na kolagenim i elastičnim vlaknima što, posljedično izaziva ubrzano starenje kože koja je suha, neelastična, zadebljana, nejednoliko pigmentirana. Oštećenje kolagenih i elastičnih vlakana primarno nastaje djelovanjem UVA zraka, koje su manjeg intenziteta, ali jače prodornosti, a njihova jačina ne mijenja se bitno tijekom dana što znači da na starenje kože utječe i ono sunce u ranim poslijepodnevnim i kasnim popodnevnim satima. U konačnici UV zračenje utječe na DNK stanica kože direktno stvaranjem pirimidinskih dimera ili indirektno putem slobodnih radikala što može izazvati zloćudnu preobrazbu tih stanica i stvaranje tumora kože. Obje vrste zračenja (UVB i UVA) mogu izazvati zloćudnu preobrazbu stanica, upozorava.

Tumori kože prijete ovoj skupini ljudi

Povećani rizik za razvoj tumora kože imaju osobe svijetle kože, tzv. fototipa I i II te riđokosi, zatim osobe koje imaju veći broj madeža ili sindrom displastičnih madeža. Veći rizik imaju i one osobe koje već imaju neki tip karcinoma kože ili u obitelji imaju rodbinu u prvom koljenu koja ima melanom te osobe koje su imunosuprimirane, naročito transplantirani pacijenti. Dr. Poduje dodaje i kako su u većem riziku za razvoj karcinoma kože su i ljudi koji rade na otvorenom poput poljoprivrednika, konobara u vrijeme ljetnih mjeseci, prometnih radnika itd.

Ako je osoba tijekom života imala opekline od sunca, u većem je riziku u zrelijoj životnoj dobi dobiti melanom. Oštećenja koja UV zračenje izaziva na razini stanica kumuliraju se tijekom godine te zato kažemo da koža pamti sve. Rizično ponašanje koje može dovesti do obolijevanja je prekomjerno izlaganje kože prirodnim UV zračenjima, no ne smijemo zaboraviti i umjetno UV zračenje (solarij), ističe sugovornica.

Novi trendovi u liječenju i otkrivanju tumora

Dijagnostika tumora kože u današnje doba nemoguća je bez dermatoskopa, malog ručnog aparata koji omogućava vizualizaciju subpovršinskih dijelova kože.

“Dermatoskop u ruci dobro educiranog liječnika povećava dijagnostička točnost, naročito kod početnih melanoma koji klinički mogu izgledati kao običan madež. Danas imamo i digitalne dermatoskope koji nam služe za praćenje pacijenata s izrazito velikim brojem madeža kod kojih je rizik za razvoj melanoma veći nego kod obične populacije. I kod pacijenata s metastatskom bolešću postignut je veliki napredak u liječenju, a tako i u preživljenju pa bolesnici koji su do prije nekoliko godina imali katastrofalnu prognozu danas s modernim lijekovima imaju učinkovit način liječenja. Nama kao liječnicima iznimno je važno da je većina lijekova koja je dostupna u zapadnoeuropskim zemljama dostupna i našim pacijentima. Osnova liječenja metastatskog melanoma se tzv. ciljana terapija za pacijente čiji melanom ima BRAF mutaciju gena te imunoterapija kojom se potiče naš prirodni imunitet u obrani od tumora”, objašnjava prim. Poduje.

Dermatološki pregled liječnica savjetuje svima i prije ljeta, a posebno osobama koje imaju povišen rizik. Pacijentima koji nemaju povećani rizik (osobe s malim brojem madeža, osobe tamne puti) savjetuju se samopregledi kože te se ne naručuju nužno na daljnje redovito praćenje. Pacijenti koji spadaju u rizične skupine naručuju se na redovite kontrole svakih 6-12 mjeseci, naravno ovisno opet o anamnezi, broju i izgledu madeža.

ABCDEF pravilo za otkrivanje melanoma

Najvažniji znakovi koji upućuju na zloćudnu preobrazbu madeža izraženi su u poznatom ABCDEF pravilu. Prvo slovo odnosi se na nepravilan oblik kod melanoma (A – engl. asymmetry), zatim neoštra ograničenost od okolne kože (B – engl. border), nejednolika pigmentacija (C – engl. color), naglo povećanje madeža, većinom iznad 6 mm u promjeru (D – engl. diameter), izdignuće ili općenito promjena neke postojeće tvorbe na koži (E – engl. Elevation/evolution) i osjećaj svrbeža, peckanja ili nelagode oko nevusa (F – engl. feeling).

Melanom se može pojaviti na bilo kojem dijelu kože iako je kod muškaraca nešto češće na leđima, a kod žena na potkoljenicama, iako i kod žena posljednjih godina sve više melanoma nastaje na trupu. Ne smijemo zaboraviti područje vlasišta, stopala, dlanova, nokte, ali i sluznice. Većina melanoma (oko 70%) nastaje „de novo“, tj. kao novonastala promjena, a samo 30% razvije se iz postojećih madeža. Melanom se može razviti iz bilo kojeg madeža, iako prirođeni madeži veći od 20 cm imaju veću mogućnost zloćudne transformacije od ostalih. Reagirati trebamo ako na koži ili sluznicama uočimo novonastalu pigmentaciju koja s vremenom mijenja izgled, boju i veličinu ili ako uočimo promjenu postojećeg madeža.

Većina melanoma raste i mijenja se tijekom duljeg razdoblja, a manji broj melanoma spada u tzv. skupinu nodularnih melanoma koji nastaju u kratkom periodu, ali se brzo šire u dubinu. Kod takvog tipa melanoma važni su dani jer zbog brzog prodora u dublje dijelove kože u fazi otkrivanja najčešće je već metastazirao. Treba naglasiti i da jedan manji broj melanoma ne mora nužno biti pigmentiran, tj. postoje amelanotični melanomi koji izgledaju kao ružičasta izbočina ili manji ekcem. Taj tip melanoma također se najčešće otkrije u uznapredovaloj fazi pa naglašavamo da pojava bilo kakve kvržice koja raste i mijenja se, bilo da je ona pigmentirana ili ne, mora potaknuti građane da se što hitnije jave liječniku.

Što podrazumijeva pravilna zaštita od sunca?

Prim. Sanja Poduje, dr. med. specijalist dermatovenerologije upozorava:

“Pravilna zaštita od sunca podrazumijeva niz akcija kojima se sprečava ponajprije pojava opeklina, ali i pretjerano tamnjenje kože. Opsežnost zaštite ovisit će prije svega o fototipu kože, jer osobe tamnije puti imaju veću prirodnu zaštitu od svjetloputih. Na prvom mjestu ističemo izbjegavanje direktnog izlaganja UV zrakama ljeti između 10 i 17 sati, kada je Sunčevo zračenje najjače, a opekline možemo zadobiti već nakon nekoliko minuta sunčanja. Ne smijemo zaboraviti na pravilnu zaštitu i tijekom proljeća. Boravak u hladu, nošenje kapa i šešira sa širokim obodom te naočala s UV filtrima i odjeće dugih rukava idući su korak u pravilnoj zaštiti. Iako tamnija odjeća bolje odbija UV zrake, ljeti zbog topline preferiramo svjetlije boje, ali onda biramo tkanine s gušćim tkanjem. Kako bi se izbjegle neželjene posljedice djelovanja Sunčeva ultraljubičastog zračenja na koži, redovita primjena fotoprotektivnih sredstava („kreme za sunčanje“) preporučuje se već od ranog proljeća do kasne jeseni. Potrebno je nanijeti malo više od pola čajne žličice kreme na svaku ruku, lice i vrat, a na svaku nogu, prsa i leđa nešto više od po jedne čajne žličice. Nipošto se ne smije zaboraviti na usnice, vjeđe, uši i gornju stranu stopala. Za učinkovitu zaštitu, fotoprotektivno sredstvo je nužno nanijeti od 15 do 30 minuta prije izlaganja suncu da se krema upije u površinski sloj kože te ponoviti nanošenje da se sredstvo ravnomjerno nanese na cijelu kožu.”

Jednostavno i praktično: Napravite sami kremu i maslac za sunčanje

Foto: Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo