Koža je ljudski najveći organ, a osnovna uloga kože je zaštita od mikroorganizama, kemijskih tvari i fizičkih nadražaja, zračenja od sunca, regulacija tjelesne temperature te ravnoteža elektrolita i tekućina.
Upala kože, novonastale izrasline ili nepravilan madež među osnovnim su razlozima za posjet dermatologu.
1. Pregled madeža
Madeži su česte, benigne, kožne promjene, koje nastaju zbog lokalne proliferacije pigmentnih stanica. Mogu biti prisutni kod rođenja (kongenitalni) ili mogu nastati kasnije tijekom života. Broj madeža ovisi o genetskim faktorima te izlaganju UV zrakama. Mogu biti različitog izgleda te mogu nastati na bilo kojem dijelu tijela.
Zbog mogućnosti nastanka raka kože (melanom, karcinomi kože) koji može biti sličnog izgleda sa madežima, od velikog je značaja pregled madeža jednom godišnje ili češće prema procjeni dermatologa. Pregled madeža se obavlja klinički, kada se analizira ukupni broj, izgled (oblik, boja), lokacija te dermoskopski, kada se pomoću dermoskopa (povećalo sa visoko kvalitetnim lećama i osvjetljenjem) analiziraju madeži prema određenim kriterijima. Nakon pregleda dermatolog procjenjuje jel su madeži urednog izgleda, jel treba kontrolirati određene madeže ili pak ih odstraniti. Kod praćenja određenih madeža učini se fotografija (kliničkog i dermoskopskog izgleda) koja poboljšava usporedbu na kontrolnim pregledima.
2. Uklanjanje madeža i kožnih izraslina
Nepravilni madeži, koji se izdvoje nakon dermoskopskog pregleda, trebaju se kirurški odstraniti te patohistološki analizirati, kako bismo znali o kakvom se madežu radi. Pored nepravilnih i suspektnih madeža, na koži mogu nastati i brojne dobroćudne izrasline: smećkaste ili crne hravapave tvorbe (seborejičke keratoze), krvožilne tvorbe (angiomi), peteljkaste tvorbe vezivnoga tkiva (fibromi) i druge. Iz estetskih ili praktičnih razloga, i ove tvorbe se mogu odstraniti različitim tretmanima te su jedan od češćih razloga za posjet dermatologa.
Svi pričaju o retinolu! No, smijete li ga koristiti i koje kombinacije obavezno u njezi izbjegavati?
3. Tretman virusnih bradavica
Virusne bradavice su izrasline na koži (najčešće stopala i šaka te prstiju), koje nastaju nakon infekcije human papiloma virusom (skupina niskog rizika). Znaju biti dosadne i uporne; često su bez subjektivnih simptoma, osim ako se nalaze na mjestu pritiska, u kojem slučaju su bolne.
Česta slika u dermatološkim ambulantama, tretiraju se uglavnom zaleđivanjem tekućim dušikom. Ne rijetko koriste se kombinacije u terapiji s drugim lijekovima.
4. Spolno prenosive bolesti
Obzirom što pored bolestima kože, kose i noktiju, dermatovenerolog se bavi i bolestima spolovila, to su česte dijagnoze u našoj ambulanti. Mogu biti bakterijske, virusne ili gljivične etiologije. Najčešća spolno prenosiva bolest je infekcija human papiloma virusom niskog rizika, koja uzrokuje pojavu spolno prenosivih bradavica. Tretiraju se na sličan način kao i obične bradavice. Ostale bolesti se liječe odgovarajućim sistemskim lijekovima ili lokalnom terapijom. Pored spolno prenosivih, često dolaze pacijenti s bolestima spolovila koje nisu zarazne (upalne, autoimmune, alergijske, iritacijske etiologije).
5. Ispadanje kose
Česta dijagnoza u našoj ambulanti. Postoje različiti oblici ispadanja kose: žarišno (autoimuno), zbog nekih bolesti vlasišta (npr. seborejički dermatitis), zbog deficita vitamina i minerala (primarno željezo), zbog hormonalnog disbalansa. Nakon pregleda vlasišta, klinički i/ili dermoskopom, postavljamo dijagnozu te ovisno o etiologiji, preporučamo odgovarajuću terapiju ili tretmane protiv ispadanja.
6. Svrbež kože koji ne prolazi
Najčešće se radi o parazitarnom infekcijom (svrab, uši). Postoje i druge kožne bolesti koje se manifestiraju svrbežom; atopijski dermatitis, psorijaza, alergijske reakcije, iritacije. Najvažnije je otkriti uzrok detaljnom anamnezom te odgovarajućom obradom doći do dijagnoze. Liječenje je najčešće lokalnom terapijom te ovisi o uzročniku.
7. Iritacija kože
Normalna koža najčešće ne reagira na vanjske nadražaje. U slučaju učestalih iritacija agresivnim preparatima, prvo nastaje suhoća kože, potom upala (crvenilo), praćena svrbežom i osjećajem nelagode. Reakcija može nastati na agresivniji sapun ili gel za pranje ruku, dezinficijens, neodgoravajući kozmetski pripravci te kemijski i fizički faktori (sunce, vjetar, hladan zrak). Osjetljiva koža reagira na iste nadražaje, samo znatno brže. Iritacije najčešće nastaju na izloženim dijelovima tijela, ruke, šake, prsti šaka, vrat, lice te na mjestu djelovanja iritansa. U početnom stadiju najčešće nastane suhoća kože, potom crvenilo s osjećajem svrbeži. Ukoliko ne bi se navremeno tretirala odgovarajućom terapijom, mogu nastati ekcemi, mjehurići, sitne ranice uz osjećaj svrbeža, peckanja, pečenja kože te osjećajem nelagode. Najvažniji korak je izbjegavanje kontakta s iritansom. Neutralna, medicinska krema je uvijek dobra opcija; najčešće su to medicinske kreme za suhu kožu protiv iritacija te kreme za osjetljivu kožu lica i sklonu iritacijama i alergijama. Kod izraženih simptoma ordiniramo lokalnu terapiju protuupalnim preparatima.
8. Psorijaza
Radi se o čestoj upalnoj bolesti kože, koja je također često viđena u dermatološkim ambulantama. Nije zarazna bolest te se ne može prenijeti od jednog pacijenta na drugi. Radi se o kroničnoj bolesti koja se ne može u potpunosti izliječiti, iako postoje različiti modaliteti u terapiji koji omogućavaju držanje bolesti pod kontrolom. Psorijaza je nasljedna bolest, iako u njenom razvoju utjecaj imaju i vanjski čimbenici. Kod nekih osoba infekcije, stres, pušenje duhana, konzumacija alkohola te uzimanje nekih lijekova mogu poslužiti kao okidač za pojavu psorijaze. Nakon postavljanja dijagnoze planira se liječenje bolesti, koje može biti lokalno, fototerapijom i sustavno.
9. Estetska dermatologija
Dosta često u dermatološkoj ambulanti dolaze osobe koje žele koregirati neki nedostatak, nadopuniti gubitak volumena, tretirati bore, ožiljke te općenito zbog starenja kože. Botoksom sprječavamo nastanak novih bora te poboljšavamo konturu lica. Radi se o nekirurškom, jednostavnom tretmanu, koji je bezbolan i kratkotrajan (najčešće traje oko 30 minuta). Tretmanom se botoks injicira ispod površine kože, na mjestima gdje se bore žele ukloniti ili umanjiti te počinje djelovati nakon nekoliko dana. Također tretiramo pojačano znojenje. Hijaluronskim filerima ispunjavamo postojeće bore na licu te vraćamo volumen na mjestima gdje se smanjio. Mezoterapijske tretmane koristimo za dubinsku hidrataciju kože, dok tretmane s mikroiglicama za ožiljke od akne kao i za pomlađivanje i osvježavanje kože. Kemijskim pilingom postižemo odstranjivanje površinskih slojeva kože, ciljem poboljšanja izgleda i funkcije preko regeneracije.
Znate li na koje namirnice reagira koža sklona aknama, a na koje ona sklona crvenilu?
Foto: Shutterstock
