Saznajte zašto je točno plivanje jedna od popularnijih ljetnih aktivnosti, koju preporučuju i liječnici.
Sve o plivanju saznajte u kolumnama kineziologa Gorana Leke Plivanjem do zdravlja
Plivanje je vrsta rekreacije koja ima izuzetno pozitivne učinke na zdravlje. Plivanjem se ostvaruju aerobni učinci tjelesne aktivnosti, a istovremeno jačaju i sve mišićne skupine našeg tijela. Otpor vode koji je deset do 15 puta veći od otpora zraka dodatno pojačava učinkovitost plivanja i jačanja mišića (kao da vježbamo s utezima). Plivanje jača kardiovaskularni sustav, stabilizira krvni tlak, produbljuje disanje, povećava kapacitet pluća i poboljšava opskrbljenost kisikom. Osim toga pozitivno djeluje na zglobove, povećava njihovu pokretljivost i elastičnost te pozitivno utječe na koordinaciju pokreta.
Duboko disanje na koje smo kod plivanja “prisiljeni” zapravo je ona vrsta disanja koja se preporučuje kada se želimo opustiti, smanjiti tjeskobu ili smanjiti razinu stresa jer duboko disanje snižava razinu kortizola – “hormona stresa” koji je odgovoran za naše uznemireno stanje. Plivanjem se učvršćuje cjelokupna muskulatura tijela: ruke, ramena, leđa, grudni koš, stražnjica i noge, stječe se kondicija i izdržljivost.
Plivanjem se troši i znatan broj kalorija: Tijekom 60 minuta plivanja slobodnim stilom sagorijeva se 500 do 700 kalorija – 750 kalorija naše tijelo sagorijeva kada plivamo prsnim stilom 60 minuta. 800 kalorija troši se tijekom 60 minuta plivanja leptir stilom. 500 kalorija se izgubi tijekom 60 minuta plivanja leđnim stilom.
Koliko često i dugo plivati?
Za najbolji učinak preporučuje se plivati svakodnevno 30-ak minuta. Ako to nije moguće, izvrstan učinak ima i plivanje tri puta tjedno po tridesetak minuta. Ako postoje teškoće u kontinuiranom plivanju, može se početi s kraćim trajanjem uz postepeno produljivanje ili se mogu raditi “pauze” u plivanju. Svaka tjelesna aktivnost je dobra i učinci se uglavnom kumuliraju tako da nije najvažnije “slijepo” se držati pravila ako je riječ o rekreativnoj aktivnosti (osim pravila osim koje nalaže specifično zdravstveno stanje). Tjelesna aktivnost treba nam predstavljati ugodu pa ju treba prilagoditi i svojoj osobnosti jer samo na taj način nećemo odustati. Treba izabrati stil plivanja cilju koji želimo postići: ugodi, rekreaciji, izgradnji snažnih mišića, kondiciji, pokretljivosti.
Koji stil plivanja izabrati?
Ako ne postoji zdravstvena prepreka (kontraindikacija), najbolje je kombinirati sve stilove jer se na taj način postiže najbolji učinak i jednakomjerno razvijaju svi mišići tijela. Ako je cilj razviti veliku snagu ramena, leđa i nogu, preporučuje se leptir stil plivanja. Ovaj stil tehnički je najzahtjevniji, a vrlo je zahtjevan i što se tiče snage te usklađivanja disanja i pokreta. Kraul je jedan od najčešćih stilova plivanja. Ako plivamo bržim tempom, ovo je stil koji se preporučuje kada želimo aerobne učinke. Prsni stil je sporija tehnika plivanja koja zahtjeva veću snagu ramena i nogu. Kod bolesti u području vratne kralježnice treba biti oprezan i radije se opredijeliti za leđni stil plivanja. Leđni stil preporučuje se onima koji imaju problema s kralježnicom, bolove, loše držanje i deformitete.
Na što trebamo obratiti pažnju?
Voda je specifičan medij i iako ima brojne prednosti, treba uvažavati i neke specifičnosti, posebno kod određenih zdravstvenih tegoba. Primjerice, važno je da voda nije prehladna, posebno kod akutnih upalnih stanja mišića, zglobova ili ozlijeđenog živca. Voda u bazenima tretirana je klorom, pa osobe koje imaju određene zdravstvene teškoće (osjetljiva koža, neka od kožnih oboljenja, alergije, neurodermitis) trebaju biti oprezni. Ne treba plivati nakon obilnog obroka, ali niti gladan, zbog moguće opasnosti od snižavanja razine šećera u krvi (hipoglikemija).
Osobe koje boluju od epilepsije, posebno ako nije dovoljno regulirana terapijom, moraju biti pri naročitom oprezu, odnosno imati nekoga u pratnji. Osobe s nedovoljno reguliranim dijabetesom također moraju biti oprezne (moguća hipoglikemija). Ljeti se preporučuje plivanje u moru zbog brojnih dobrobiti koje morska voda ima na ljudsko zdravlje uz oprez ako se jave grčevi ili umor – u tom slučaju treba izaći iz mora ili se prethodno odmoriti “ležanjem“ na vodi. U vodu, posebno hladniju, ne smije se ulaziti naglo jer to može dovesti do stezanja krvnih žila i mogućih kardiovaskularnih incidenata kod osoba koje imaju neprepoznate (ili prepoznate) rizike, odnosno koje boluju od bolesti srca i krvnih žila.
Više o točnim zdravstvenim dobrobitima plivanja pročitajte uskoro.
Izvor: Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, Zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”
Ordinacija.hr
