Ako vas stres prati u gotovo svim segmentima života i ne znate kako mu se oduprijeti, probajte s hranom i seksom, savjetuju američki stručnjaci.
Oni su do ovog zaključka došli proučavajući odgovor laboratorijskih
štakora na ugodu koju sa sobom donosi konzumacija ukusnih slastica i seks. Malim
su “ispitanicima” dva puta dnevno davali zašećerenu otopinu kroz
razdoblje od dva tjedna, te zatim mjerili njihove reakcije na stres – psihološki
i biheviorno.
Štakori koji su konzumirali slatku otopinu su imali nižu razinu hormona
stresa i manji broj otkucaja srca kada su ih obuzdali u odnosu na
“ispitanike” iz kontrolne skupine.
Kada su
znanstvenici štakorima dali sukrozu neposredno u želudac, nisu zamijetili isti
odgovor štakora na stres. Time su pokazali kako je “ugoda zbog
konzumiranja hrane, a ne kalorijska vrijednost hrane, dovoljna za smanjenje
stresa”, objasnila je dr. Yvonne Ulrich-Lai, direktorica Laboratorija za
neurobiologiju stresa i profesorica bihevioralnih neuroznanosti Sveučilišta
Cincinnati, voditeljica studije.
Štakori
su pozitivno djelovali na stres nakon konzumacije saharina, ali i nakon što su
bili u blizini seksualno “probuđenih partnerica”.
“Našom
studijom su ustanovljene ključne neurološke mreže koje leže u pozadini utješnog
učinka hrane. Potrebno je provesti još istraživanja, ali identifikacija tih
mreža bi mogla pružiti moguće strategije za intervenciju i sprječavanje
rastućih stopa pretilosti i drugih metaboličkih poremećaja”, objasnila je
voditeljica istraživanja.
Živčani ste? Popijte nešto slatko
Utjecaj zašećerenog pića na stres su nedavno proučavali i australski
stručnjaci. Psiholozi su ustanovili umirujući učinak zašećerenih
pića kada su dali limunadu skupini muškaraca i žena. Jedna vrsta
limunade je bila zašećerena, dok je druga sadržavala umjetni zaslađivač.
Ispitanicima su zadani stresni zadaci, a za kraj su se morali pripremiti za
govor. Nakon što su ga održali, neke su ispitanike provocirali tako što su
kritizirali sadržaj njihovog izlaganja.
Osobe koje su pile zašećerenu limunadu nisu “nasjele” na ovo
izazivanje, stoji u studiji objavljenoj u časopisu Journal of Experimental
Social Psychology.
K. Horvat
