Prosječnom zaposleniku posao donosi najviše stresa između 50-e i 55-e godine života. Pokazalo je to britansko istraživanje o povezanosti dobi, stresa i zdravlja na poslu.
Nakon
toga, kako se približava dan odlaska u mirovinu, stres ide silaznom putanjom. Učinci rada u stresnoj okolini mogu
se osjećati i neko vrijeme nakon umirovljenja.
Studija je analizirala preko 20 publikacija objavljenih tijekom proteka dva
desetljeća. Stručnjaci ističu da je stres odgovoran za gubitak više radnih dana
nego bilo koji drugi uzrok. On utječe na želju i sposobnost starijih zaposlenika da
ostanu u određenom radnom okruženju. Zato zaštita zaposlenika već danas treba
postati prioritet. Ovakva politika dugoročno će biti isplativa jer će stariji
zaposlenici uskoro činiti najveći dio radne populacije.
Stres na poslu može se olakšati tako da se zaposlenicima da veća kontrola
nad njihovim poslom, da im se oda zasluženo priznanje za dobro obavljen posao,
poveća fleksibilnost posla i poprave socijalni faktori.
Sve do sada, većina istraživanja koja su se bavila uzrocima i posljedicama
poslovnog stresa temeljila su se na
uzorku radne populacije koji nije bio dobno selektiran. Ova studija usmjerena
je upravo na taj, vrlo važan, dobni segment.
Sve manji broj zaposlenika pokazuje znakove visokog
stresa nakon 50-ih godina. To je zato što možda imaju manje zahtjevne
obveze, zato što su se već povukli u mirovinu ili su slabijeg zdravlja.
Također, viša životna dob donosi i više prakse i kontrole, pa takvi zaposlenici
lakše usklađuju poslovni i privatni život.
Kako ljudi stare mijenjaju im se prioriteti – žele se aktivnije
posvetiti drugim interesima ili provoditi više vremena s najbližima. Posao i
karijera mnogima prestaje biti najvažnija stvar u životu. Posao se treba učiniti atraktivnijim i
fleksibilnijim kako bi starije osobe mogle uspješno uskladiti posao i druge interese.
Stoga bi ulaganje u kvalitetu života
osoba treće dobi – trebalo početi već tijekom radnog vijeka, a ne samo s
početkom mirovine.
D. Šorgić
