Navikli smo stres nazivati tihim ubojicom suvremenog doba i često mu pripisujemo mnoge bolesti. Međutim, stres je bitno štetniji za naše zdravlje nego što smo spremni sami sebi priznati.
Nakon
analize mnogih studija, kanadski su stručnjaci ustanovili poveznicu u porastu
stope depresije i povećanju količine svakodnevnog stresa.
“Jaka
je depresija postala jedno od najbitnijih zdravstvenih pitanja u razvijenim i
nerazvijenim zemljama. Posebno je zabrinjavajuće što depresija kod mladih raste
generaciju za generacijom. Ljude pate zbog depresije sve ranije u životu, a
ujedno se povećava broj depresivnih osoba. Želimo znati kako i zašto, a
vjerujemo da je stres vrlo bitni faktor koji tome pridonosi”, izjavio je
mark Ellenbogen, profesor pri Centru za istraživanje ljudskog razvoja Concordia
u Kanadi, ujedno i voditelj studije.
Njegov
tim se koncentrirao na proučavanje veze između stresa u djetinjstvu i razvoja
kliničke depresije ili bipolarnog poremećaja, te procijenio razinu stresa
mališana iz obitelj u kojima je jednom roditelju dijagnosticirana depresija ili
slični poremećaj raspoloženja.
Prethodna
su istraživanja pokazala kako su djeca iz visokorizičnih obitelji i sama izložena
većem riziku razvijanja psihijatrijskog poremećaja, no uz to što su naslijedili
te osobine, djeca su odgajana u okolišu koji je stresan, kaotičan i u kojem
nedostaje strukture, tvrde stručnjaci. Njihov je cilj sagledati na koji način
ovakva okolina utječe na mentalno zdravlje djece i tinejdžera.
Za potrebe
istraživanja su iz uzoraka sline djece izmjerili razinu hormona stresa
kortizola. Nimalo iznenađujuće, mališani koji su odrastali u visokorizičnoj
obitelji su imali veću razinu kortizola u odnosu na djecu iz obitelji u kojima
nije bilo poremećaja raspoloženja ili rizika takvih poremećaja. Povećana se
razina nastavila sve do odrasle dobi.
“Iako
postoje mnogi uzroci povišenog kortizola, ono može biti zbog izloženosti
obiteljskom stresu i stilu roditeljstva. Nismo još potvrdili kako se poremećaj
raspoloženja razvije kod ove djece, međutim, imamo uzbudljive preliminarne
podatke koji pokazuju kako povišena razina kortizola u pubertetu udvostručuje
rizik razvijanja ozbiljnog poremećaja raspoloženja u odraslog dobi”,
analizirali su stručnjaci.
K. Horvat
