Današnji način života je toliko izazovan da je naš živčani sustav u stalnom stanju šoka.
Poznato je da živčani sustav mora imati uravnotežen odnos između simpatičkog i parasimpatičkog načina rada: simpatički živčani sustav se uključuje kada krećemo u akciju, borbu ili bijeg, i jednostavno rečeno „troši“ naše tijelo. Parasimpatički živčani sustav ga smiruje, njeguje i obnavlja.
5 genijalnih načina na koje meditacija mijenja vaš organizam
Ne znamo se opustiti
Suvremeni čovjek je gotovo stalno u simpatičkom načinu rada i zbog nedostatka vremena da se naše tijelo obnovi, mi se polagano ali sigurno razbolijevamo – a prije toga, mnogo brže starimo. Naše tijelo je uistinu čudesno i može puno toga, ali moramo ga zauzvrat njegovati. Stres, nezadovoljstvo, smetenost, strahovi, nervoza, ljutnja, osjećaj da nemamo vremena jasni su znakovi preaktivnog simpatičkog sustava.
Povezani problem jest da se ljudi ne znaju kvalitetno opustiti – a i to nije „moderno“ niti društveno prihvaćeno. Moramo stalno biti u akciji, kažu reklame i naši direktori! Uz toliko snažan podražajni svijet, više ne cijenimo tišinu. Umjesto odmora, posežemo za gledanjem televizije, surfanjem po društvenim mrežama, nezdravom hranom, alkoholom ili – u najboljem slučaju – čitanjem knjige.
Ali to su sve samo novi podražaji koje tijelo treba obraditi i probaviti, tako da to nije odmor, već distrakcija i skretanje pažnje s vlastitog stanja.
Kad smo zadnji put doista promotrili vlastito stanje, kako uma tako i tijela? Kad smo zadnji put dali sebi pet minuta vremena da istražimo kako smo, da vidimo o čemu doista razmišljamo i što nas doista brine, ali i veseli?
Svijet u zadnje vrijeme luduje za izrazom „meditacija“. No, svašta se u moderno doba skriva pod zajedničkim nazivnikom „meditacija“: od kreativnih vizualizacija do maštanja o sretnom životu. No, što je doista meditacija?
Meditacija je nadgledanje vlastitih misli i fokusiranje na vlastitom bivanje. Meditirati znači sjesti i primijetiti – o čemu doista razmišljamo. Što nas stvarno brine? Koja je podloga naše ljutnje? Zašto nas je partner opet izbacio iz takta?
Meditacija je nadgledanje stalnog tijeka misli. Meditirati znači uočiti što se to događa u našem umu, koji cijelo vrijeme „čita“ prošlost i „vrti“ i budućnost“. Meditirati znači ujedno i shvatiti da mi nismo naš um, već da on potpuno neovisno o nama konstanto vrti – jedno te isto! I da nas to „jedno te isto“ čini nesretnima. Kad shvatimo da zapravo stalno mislimo iste misli, da se stalno ponavljaju isti obrasci, dođemo do prvog stadija shvaćanja što meditacija jest: prepoznavanje obrazaca našeg uma.
Promatranje naših misli
Zato vizualizacije i vođene meditacije s kreativnim slikama nisu meditacija. Postoji puno vrsta meditacije, ali sve se one zapravo svode na istu metodu: sjednemo uspravno, okomito u odnosu na pod (nikako ne ležimo!) i promatramo naše misli, bez prianjanja na njih. Kao nadglednik gradilišta, promatramo gdje naši radnici gube vrijeme, kako se neučinkovito kreću i – u jednom trenutku ćemo dobiti i priliku da tim mislima, našim radnicima, počnemo upravljati.
Želite vježbati, ali ne znate što ni kako: Ovo su 4 najveća trenda u vježbanju
No to je manje važno. Ono što suvremenom čovjeku treba jest razumijevanje samoga sebe. Ako stalno vrtimo isti unutarnji monolog „Nemam vremena.“ „Nemam novaca.“ „Nisam dovoljno dobar.“ – kako možemo očekivati da naš život bude išta drugačiji?
Naše su misli vezane najčešće uz nemanje, osjećaj manje vrijednosti, ljutnje, frustracije i probleme. Kad to prepoznamo – a tome služi meditacija – tada to možemo i promijeniti. Do tada ćemo hodati svijetom nesvjesni da nas vlastite misli čine nesretnima, i dalje vrteći po glavi što je sve pošlo krivo danas…
Svakodnevna praksa meditacije donosi još jedan nemjerljiv benefit, koji ne možemo dobiti niti od jedne druge prakse: odmak od naših reakcija. Što to znači? Na primjer, ušli ste u dućan i na blagajni je živčana djelatnica koja se dere na vas. Što ćete učiniti? Ako ne meditirate, vjerojatno ćete se „zakačiti“ na njezinu nervozu, bezobrazno joj odgovoriti, i nastaviti dan živčani, živcirajući sve oko sebe. Ako meditirate, imat ćete djelić sekunde prije nego što poludite na „glupaču“ i moći ćete sebi reći „Čekaj malo, zar ću se ja sad nervirati zbog te jadnice koja nije svjesna sebe?“.
Sloboda izbora koju dobijemo meditacijom je fantazija koju ne možemo zamisliti prije nego što počnemo meditirati. Način na koji možemo usmjeriti svoj um i odlučiti kako ćemo reagirati na svaku pojedinu situaciju u danu mijenja čitav naš život: jer iz situacije u situaciju, mi odlučujemo kako ćemo se ponašati. Nema više automatskog odgovora na podražaj – mi nismo više obične životinje koje samo reagiraju, bez da promisle o tome kako će se ta reakcija zrcaliti na njihov život. Postajemo bića koja imaju slobodu da odlučuju kako žele da izgleda njihov dan – i posljedično njihov život.
Dok god vrtimo jedne te iste misli u svojoj glavi, one postaju kletva, a mi smo žrtve. Umjesto da uvidimo da smo žrtve ponavljanja istih misli, čini nam se da nas život baca naokolo bez milosti, i umjesto da sami kreiramo svoj život, vjerujemo da su okolnosti krive za sve naše nevolje.
Napokon vikend – ove će vas aktivnosti najbolje opustiti!
Posljedice redovitog – svakodnevnog – meditiranja nisu samo koncentriran um koji je u stanju dugo zadržati fokus, već i velika radost saznanja da mi jesmo gospodari svojeg života: svaki put kad izvedemo akciju koju želimo izvesti, umjesto one koja nam je naizgled nametnuta (zato jer nismo bili svjesni da imamo slobodu reakcije), mi smo Pobjednici. Iz dana u dan, iz pobjede u pobjedu, imamo priliku usmjeravati naš život u smjeru u kojem želimo ići.
Iz ovoga bi se dalo zaključiti da je meditacija – čarolija.
Naše iskustvo je da – stvarno jest. Meditacija mijenja život iz temelja na najneočekivaniji način, misao po misao, reakciju po reakciju, i svakog dana mi smo sve sretnija i slobodnija bića. Nije li to čarolija?
Zašto svi pričaju o autofagiji i kako vam 16-satni post može promijeniti život?
Tekst: Sanja Radović i Ines Jukić, OM joga Zagreb
Foto: Shutterstock, privatna arhiva
