Ako vas politika čini nervoznima ništa se neće promijeniti niti ako se administracija promjeni.
Smatra se kako je uključenost u politiku važan dio osobnosti ali i društva, ali istraživanje koje je provedeno 2017. i 2020. godine pokazuje kako psihički i fizički utjecaj politike ustvari na čovjeka utječe drugačije. Rezultati studije pokazuju kako je praćenje političkih zbivanja za mnoge ljude dodatni stres, pa čak i kada se politička slika promjeni. Zaključak bi mogao biti takav da bez obzira na to tko je na vlasti, stalno prisustvujemo beskrajnoj političkoj drami.
Čime se bavilo istraživanje?
Kako je prvo istraživanje pokazalo da prosječan Amerikanac krivi politiku za visoke razine stresa koje mu uništavaju odnose i otežavaju san, znanstvenici su prije dvije godine ponovili studiju ispunjavanjem niza upitnika. Za vrijeme prve studije predsjednik SAD-a je bio Donald Trump, pa vodeći istraživač studije Kevin Smith nije bio siguran označuju li rezultati samo trenutno neobično stanje u povijesti. Pitao se jesu li ljudi u tom razdoblju biti više osjetljivi radi neobičnog rezultata izbora, ali u novijoj je studiji pokazao da se nije radilo o abnormalnosti već da se podaci slažu s prethodnim istraživanjem.
Čini se da se radi o stalnom problemu i da politika ustvari jest kronični stresor, nešto na što ljudi gledaju kao na cijenu koju plača njihov socijalni, emotivni život i psihički zdravlje i to dugoročno a ne samo kada su u tijeku izbori, dodaje Smith.
Rezultati novog istraživanja pokazuju kako oko 40 posto Amerikanaca osjeća jak stres radi politike, a ono 50 do 85 milijuna njih vjeruje da je politika kriva za povećan osjećaj bezvoljnosti, ljutnju i kompulzivno ponašanje te agresivnost. Radi politike je četvrtina ispitanika izjavila da želi odseliti iz zemlje, a otprilike 5 posto ima suicidalne misli.
Pitanje studije je pati li radi politike naše zdravlje
“Činjenica da toliko ljudi navodi politiku kao izvor stresa i uzroku negativnih posljedica na psihološko zdravlje otkriva kako ona trenutno ne pomaže psihološkom zdravlju“, Smith navodi.
Psihoterapeut William Chum, nije iznenađen rezultatima studije jer primjećuje slične probleme u svojoj praksi: primijetio je porast broja pacijenta koji se bore s anksioznošću i depresijom vezanim za politiku.
“Anksiozne misli se javljaju kada je čovjek u opasnosti ili tako misli, a politika je tu odgovorna jer političare gledamo kao osobe koje će naše društvo voditi u pravom smjeru. Kada političar ne slijedi ideje koje mi slijedimo, to stvara stres i naš se um pokušava nositi s konfliktom“, dodaje. Studija je pokazala i kako mlade osobe i one liberalnije doživljavaju više neugodnih osjećaja vezano za politiku.
Kako se nositi sa stresom
Kada je u pitanju budućnost zemlje, ljudima i to predstavlja veliku brigu i stres, a politička klima je proglašena najvažnijim faktorom stresa. Dok mnogi vjeruju kako će promjena političke struje donijeti dobre promjene, na kraju ostajemo s istim pitanjima a ona uključuju i globalnu zaštitu zdravlja i rješavanje krize, a i neispunjena obećanja. “Ima smisla da prošli izbori nisu odagnali naše sumnje i da ostajemo ranjivi“, dodaje psiholog.
U pandemiji smo izgubili jednu dragocjenu naviku, a to nije dobro za zdravlje – kako si pomoći?
Boriti se protiv osjećaja nemoći se može putem određivanja točnog vremena koje provodimo na društvenim mrežama i smanjiti vrijeme čitanja i slušanja vijesti jer ćete tako samo povećati razinu stresa. Pomoć potražite u razgovoru s prijateljima i obitelji, budite blagi prema sebi i ako je potrebno posjetite stručnjaka za zdravlje psihe. Još je jedna dobra informacija proizašla iz studije a otkriva kako informiranost o politici može smanjiti osjećaj stresa. Isto tako može koristiti vaše uključivanje u probleme zajednice ili politiku.
“Glasanje, volontiranje i pronalazak smislenog načina da se u politiku uključimo znači i da ipak imamo kontrolu, dok rezultati izbora nisu u našoj moči“, zaključio je Chum.
A. A.
Foto: Shutterstock
