Upravo oni mogu biti najgora moguća verzija napada panike, ali danas imate prilike saznati kako si u tom trenutku pomoći i kako spriječiti njihovo ponavljanje.
Za nekoga panični napad može biti izolirani slučaj, no kod mnogih ljudi se napadi mogu početi pojavljivati sve češće. Najveći je problem njihova nepredvidivost, baš zbog toga što se često događaju u potpuno neutralnim situacijama ili čak pozitivnom okružju, kao što je večera s obitelji ili izlazak s prijateljima. Kad se napad pojavi prvi put, osoba najčešće prođe kroz čitav niz pretraga, često završi i na hitnoj, a sve kako bi se pokušao naći organski uzrok tjelesnim simptomima koji se za vrijeme napada pojavljuju.
Na žalost, mogu se javiti u bilo kojem trenutku u danu, ali i po noći. Čak vas mogu probuditi iz sna, ubrzati puls, uzrokovati znojenje i kratak dah. Osim šoka zbog napada panike u noći, on može uzrokovati i dnevni umor, poteškoće sa spavanjem i anksioznost. Važno je zato znati kako prevenirati noćne napade panike.
Što je napad panike?
Radi se o naglom, intenzivnom osjećaju straha. Osjećaji kreću od slabog prema intenzivnom da bi na kraju potpuno nestali, a mogu se javiti bilo kad. Povezani su s anksioznošću, navodi Janelle Watson, licencirani terapeut. Anksioznost djeluje na otprilike 40 milijuna odraslih osoba u svijetu. Iako se radi o simptomu anksioznosti, napadi panike se razlikuju zbog brze pojave simptoma, navodi dr. Crystal Clark, profesor psihijatrijske znanosti te dodaje kako napadi panike na žalost ne nose natpis s točno određenim vremenom pojavljivanja pa se s njima i iz tog razloga teško suočiti.
Koliko vremena provodite na društvenim mrežama? Provjerite utječe li to na vaše zdravlje
Ovo se posebno odnosi na napade koji se događaju tijekom noći, ali ako ih doživljavate često i samo ćete moći predvidjeti tijek događanja i zapamtiti koje okidače treba izbjegavati.
Ovo su simptomi:
• bol u prsima
• lupanje srca
• znojenje
• teško disanje
• strah od smrti
• strah od gubitka kontrole
• vrtoglavica
• mučnina
• trnci
Noćni napadi panike
Mogu se dogoditi dok spavate i probuditi vas da ne znate što se događa. Na žalost nije provedeno niti dovoljno istraživanja kako bi se točno znalo što ih uzrokuje i osoba može shvatiti da se stanje pogoršava i da možda imaju i drugih medicinskih problema. No dr. David Carbonell, klinički psiholog, navodi kako ti ljudi nisu izolirani slučaj i da će kod osoba koje inače imaju ovaj problem, njih 18 do 45 posto doživjeti napad panike po noći.
Kako je mozak na „odmoru“ dok spavamo, stres i anksioznost se mogu akumulirati i tako uzrokovati napad panike. Oni naravno mogu biti potpuno zastrašujući: Imate iste simptome kao kod napada koji se događaju tijekom dana, ali dodatna je negativna okolnost to što ste jedva budni i teško je procijeniti što se zapravo događa. Zbog dezorijentiranosti moguće je da će vam trebati i više vremena kako bi se umirili te se često javlja strah da će se on u isto vrijeme javiti opet – što pak može dovesti do problema sa spavanjem i dodatne anksioznosti.
Što ih uzrokuje?
Nisu znanstvenici sigurni što ih točno izaziva, ali se smatra da neke stvari mogu povećati rizik. Stres, genetika, anksioznost, strah, stalna briga su samo neki od faktora…
Što napraviti kada se napad panike dogodi po noći?
Iako mogu biti neugodna pojava koja će vas potpuno zbuniti, postoje savjeti kako ih kontrolirati. „Ustanite iz kreveta i hodajte“, savjetuje Carbonell. Ostati u krevetu nije najbolja stvar, pa je potrebno ustati i potpuno se razbuditi kako biste osvijestili što se događa. Voda uvijek pomaže pa ne zaboravite popiti čašu vode, a pametno bi bilo i umiti se.
Psihijatar Milan Košuta: “Depresiju, bojim se, jedva da razumijemo”
Udahnite duboko nekoliko puta i fokusirajte se na disanje. Ponavljajte dok ne primijetite da ste se uspjeli fokusirati na disajne a ne na napad panike. Cilj je orijentirati se na sebe kako biste mogli ponovno imati kontrolu nad osjećajima.
Ne radite ništa što može djelovati stimulirajuće – ne gledajte svoju omiljenu tv emisiju, posvetite se aktivnostima koje vas opuštaju.
“Ako se pokušavate distancirati od onoga što vam se događa to će rezultirati borbom s vlastitim mislima, pa je pametnije fokusirati se i promatrati tijek događanja“, navodi liječnik. Vježbanje je također dobra ideja, ali nikako nije pametno odmah se vratiti u krevet, prvo se važno potpuno umiriti.
Kada je sve iza vas, a vi se bojite povratka u krevet, obavite neki zadatak koji vam je mrsko rješavati (poput pranja posuđa) i to bi vam moglo pomoći da lakše zaspite. Ideja je da radite nešto što vas ne zabavlja i nećete zbog toga poželjeti ostati budni.
Ordinacija.hr
Foto: Shutterstock
