Čitate li self-help literaturu u pandemiji? Psihologinja upozorava na problem s ovakvim knjigama

čitanje, knjiga, opuštanje

Self-help literatura - kako odabrati onu pravu, a kada tražiti stručnu pomoć?

U ova krizna vremena sve je više ljudi kojima je psihički teško. Neizvjesnost oko financija, zdravlja i budućnosti, smanjen fizički kontakt i otežano održavanje bliskih odnosa obilježavaju naše živote posljednjih godinu dana, te nije neobično da nam se nakupilo, a mnogima je već svega dosta. Lockdown kao mjera uvedena protiv koronavirusa donijela je sa sobom mnoge izazove – puno je ljudi izgubilo posao ili su izgubili financijsku stabilnost, u mnogim su obiteljima loši odnosi dodatno pogoršani, a zbog viška vremena mnogi su ljudi došli u kontakt s dijelovima sebe koje si dugo nisu htjeli priznati – i to neočekivano, neplanirano i bez stručne pomoći.

Želite biti zdraviji i zadovoljniji? Ako već niste, usvojite ovu genijalnu (a jednostavnu) naviku

U pokušaju da si nekako olakšaju situaciju, mnogi ljudi posežu za tzv.. self-help literaturom, tražeći ideje kako da se nose s teškim životnim okolnostima. Pomažu li te knjige za samopomoć zaista i kako odabrati onu pravu?

Bilo kakvo traženje pomoći je dobro

Za početak, važno je istaknuti da je bilo kakvo traženje pomoći dobar prvi korak – to znači da je osoba osvijestila neki problem i spremna je raditi na njemu. Već samim osvještavanjem toga da nam je teško i da želimo učiniti neke promjene u svome životu, napravili smo puno i usmjerili se u dobrom pravcu. Često ljudi za početak posežu za različitim knjigama, što i ne čudi. Čini se da je lakše posegnuti za knjigom nego otići na psihoterapiju – što iz praktičnih razloga (knjiga je jeftinija, možemo je čitati kad god želimo, u vlastitom domu), a što zbog društvene stigme koju odlazak psihologu još uvijek, nažalost, izaziva u našem društvu – iako je jasno da bismo svi profitirali od toga da bolje razumijemo sebe, čemu razgovori sa psihologom zapravo i služe.

Nažalost, mnogo je i ljudi koji bi rado otišli na psihoterapiju, no financijska situacija im to ne dopušta – u takvim slučajevima, vrijedi razmisliti o self-help knjigama kao alternativnom izvoru pomoći, dok financijska situacija ne postane stabilnija.

Nekim ljudima ovakve knjige zaista pomognu – daju im jednu novu perspektivu na situaciju, vlastite misli i osjećaje te ne osjećaju potrebu za dubljim radom. Problem je u tome što self-help knjiga ima raznih, a u moru ponude teško je razlučiti što zaista vrijedi. Nažalost, često se događa da bestseler knjige postanu upravo one koje nude brza, naizgled laka rješenja, a pišu ih ljudi koji nisu stručnjaci za ljudsku psihu. Primjer su knjige o pozitivnom mišljenju („samo misli pozitivno, oblikuj svoju realnost“) – iako nekim ljudima takve knjige mogu pomoći, za ljude s težim psihičkim problemima, depresijom ili izrazitom anksioznošću takva „rješenja“ mogu biti i opasna – iako nude početni zanos, osoba se na kraju može osjećati još lošije jer „ni to nije uspjela“. Neuspjeh u praćenju naizgled lakih uputa koje knjiga daje osoba može interpretirati kao dokaz da je nekompetentna, bespomoćna te da je njezina situacija bezizlazna.

Kako pokrenuti svoj život? Svaka promjena je teška, pa i ona na bolje. No, ostanak na mjestu nije rješenje

Kakve knjige birati?

S druge strane, mnogo je i svijetlih primjera: odličnih knjiga temeljenih na znanstvenim spoznajama koje jednostavnim rječnikom objašnjavaju složene psihološke procese te nam na taj način pomažu da sami sebe bolje razumijemo.

Primjerice, tu su priručnici za samopomoć rađeni po modelu kognitivno-bihevioralne terapije. Postoje takvi priručnici za najrazličitije probleme – od raznih anksioznih smetnji, depresije, kontrole ljutnje do općenitog rada na samopštovanju. U ovakvim priručnicima kroz različite vježbe i radne listove bolje upoznajemo vlastitu psihu razumijevajući procese koji su doveli do određenih stanja, što samo po sebi može biti oslobađajuće. Tu su i priručnici pisani po modelu terapije prihvaćanjem i posvećenošću (ACT = acceptance & commitment therapy), koji nam mogu pomoći da identificiramo i razjasnimo vlastite vrijednosti.

Vrijednosti nam onda služe kao unutarnji oslonci, svjetionici koji nas vode kroz razna mračna razdoblja života, kojih će neizbježno i dalje biti. Ovi nas priručnici uče prihvaćanju patnje kao sastavnog dijela života, umjesto inzistiranja na nerealističnom mitu o sreći, što paradoksalno dovodi do trajnijeg, stabilnog osjećaja sreće i unutarnjeg zadovoljstva. Takve knjige su korisne jer nam omogućuju da promišljamo o životu na drukčiji način, puno možemo iz njih naučiti, praktične su, pristupačne i lako dostupne. Lijepo je da imamo takav izvor iz kojeg možemo učiti o ljudskoj psihi.

Nakon čitanja takvih knjiga osoba će zasigurno imati više znanja o svojem problemu, no u slučaju da se i dalje osjeća loše, ne treba se ustručavati potražiti pomoć stručnjaka. Kao što ne razmišljamo puno kada nas nešto boli, već naprosto odemo liječniku, tako bismo mogli postupati i kada nam je psihičko zdravlje iz bilo kojeg razloga ugroženo.

Zaključno, možemo reći da nije problem u knjigama samim, već u tome što je ljudima teško procijeniti što im od svega što se nudi zaista može pomoći. Kako bi izbor bio lakši (i bolji), važno je razumjeti tko je autor, koliko je stručan za tematiku o kojoj piše te jesu li metode koje se u knjizi nude utemeljene na znanosti. Ipak, za dublje promjene u strukturi ličnosti te probleme s kojima se borimo dugo ili su jako intenzivni, preporučuje se potražiti pomoć stručnjaka.

Depresija ili anksioznost? Ovo su ključne razlike, naučite ih prepoznati

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!