Iako se ne radi o medicinskom terminu, to ne znači da nemate veliki problem, a ako se osjećate kao da jeste pred “živčanim slomom”, važno je potražiti pomoć.
Možda ste upravo sinoć pomislili kako jeste nakon iznimno napornog dana kada vas je stres doveo do samog ruba. No što ustvari označava termin “živčani” slom i što biste trebali napraviti kada osjećate da više ne možete dalje?
Ne smatra se medicinskim izrazom niti mentalnom bolešću već se koristi kao izraz za brojne psihičke probleme, ali nikako se ne bi trebao shvatiti neozbiljno, navodi dr. Erin Engle, psihijatrica na sveučilišnu Columbia.
“U pitanju je situacija kada osoba ne može normalno funkcionirati radi jakog osjećaja stresa”, dodaje. Evo što morate znati o ovom stanju i kako prepoznati simptome.
Koji su simptomi “živčanog” sloma
Kako se ne radi o specifičnom medicinskom stanju, simptomi se mogu razlikovati od osobe do osobe, jer će svatko reagirati na stres drugačije. No neki od simptoma koji se često javljaju su oni koje donosimo u nastavku.
Previše spavate ili ne spavate uopće
Promjene u snu su jedan od signala da nešto ne valja, pa će se kod nekih javiti potreba da spavaju i dulje od 8 sati, dok će netko pak imati velikih problema i cijelu će noć provesti budni. San može postati izlaz od briga, ali isto tako može i izostati jer će mozak biti stalno u “akciji“. Engle navodi i kako se događa da osoba cijeli dan samo razmišlja o problemu koji ga muči mada nikako ne može doći do načina kako ga riješiti.
Umor
Jak umor tijekom dana isto tako može biti signal da ste na rubu snaga, a osim mentalnog umora, može se javiti i onaj tjelesni kada samo želite leći jer vam se čini da za ništa drugo nemate snage. Jednako tako, stvari koje sam vam nekad pričinjavale zadovoljstvo, mogu vam se činiti besmislene. Gubitak libida se također veže uz jak osjećaj stresa.
Promjene u apetitu
“Možda ne jedete, a možda odjednom jedete previše”, ističe Engle. Hormon stresa, kortizol može uzrokovati promjene u apetitu, pa i buditi jaku želju za slatkim i slanim namirnica. Isto tako, kada ste na rubu snaga, možete izgubiti želju da se zdravo hranite i da pripremate obroke. Liječnica navodi kako je uobičajen simptom gubitak želje da vodite brigu o sebi.
Fizička bol
Glavobolja, bol u trbuhu, bol u mišićima… sve su to simptomi koji se mogu javiti. Kako navodi liječnica, kod nekih će se osoba javiti problemi s probavom, poput zatvora ili proljeva. No nije nepoznata činjenica da se stres može poigrati s probavom već je dugo poznato da on itekako može utjecati na rad crijeva.
“Maglica” u mozgu
Imate li problema s koncentracijom? Ili vam se samo čini da su vam misli nepovezane? Često se javljaju i kognitivni simptomi zajedno s “živčanim slomom”, a mogu se dakle javiti u obliku loše koncentracije, poteškoća s rješavanjem problema i osjećaja da gubite orijentaciju i da lošije pamtite.
Problemi s disanjem
Pratite i znakove koji upućuju na anksioznost, pa se tako mogu javiti i bol u prsima i ubrzano disanje. Kratki, brzi udasi su česti kada smo pod velikim stresom, a ako možete u tim trenucima kontrolirati kako dišete, to vam može uvelike pomoći. Ako se problem s disanjem javlja stalno, možda se radi o nekom drugom zdrastvenom problemu pa je svakako važno posjetiti liječnika.,
Stalno se uspoređujete s drugima? Ako vas to čini jadnima, imamo 9 načina kako da prestanete
Što učiniti kada mislite da ste pred “živčanim slomom”?
Rješenje isto ovisi o konkretnoj situaciji i možda će vama pomoći nešto što nekom drugom neće. Ako je netko pod velikim stresom, ali misli da sam može riješit problem, najbolja je odluka uložiti u sebe. To može biti odlazak u šumu, teretanu ili bavljenje najdražim hobijem. Ne smije se zaboraviti i na važnost sna, ali i prehrambene navike. Uvijek je dobro imati na umu koliko je važna podrška prijatelja i obitelji pa ne izbjegavajte druženja s ljudima koje volite.
Ako su simptomi nešto ozbiljniji i uvelike utječu na svakodnevicu, dobra je ideja porazgovarati sa stručnjakom i to je nešto što uvijek morate imati na umu – oni su tu kako bi pomogli baš u ovakvim situacijama. “Uvijek ću ohrabriti osobu da potraži pomoć putem razgovora sa stručnjakom, psihologom ili psihijatrom. Potražiti pomoć u ovoj situaciji je najbolja stvar koju možete za sebe učiniti”, zaključila je Engle.
A. A.
Foto: Shutterstock
