Vrijeme ne možemo promijeniti, ali možemo poduzeti nekoliko koraka kako bismo se osjećali bolje. Izdvojili smo nekoliko smjernica koje vam u tome mogu pomoći.
Je li vam poznat onaj nalet pozitivne energije za vrijeme sunčanog dana? Ili manjak motivacije i želja za ostankom u krevetu na samu pomisao na kišu? Ove dvije situacije predstavljaju samo dva najčešća primjera povezivanja našeg raspoloženja s vremenskim uvjetima. I dok su preferencije različite – neki uživaju u onom toplom i ugodnom danu dok drugi nikako da dočekaju onaj hladniji praćen kišom. Jedno objašnjavamo i/ili opravdavamo drugim i tako u krug.
Kišni se i oblačni dani često povezuju s osjećajima usamljenosti i tuge te manjkom volje za obavljanjem svakodnevnih obaveza, ali i stvari u kojima inače uživamo kao što je to primjerice nalaženje s prijateljima. Naime, istraživanja pokazuju da upravo izloženost suncu ima najveću povezanost s našim raspoloženje. Jedan od glavnih razloga tog utjecaja krije se u našoj fiziologiji, točnije hormonima. Za vrijeme kišnih i oblačnih dana dolazi do pada u razinama serotonina. Serotonin je hormon koji, između ostalog, regulira raspoloženje. Kada je u ravnoteži daje osjećaj zadovoljstva – osjećamo se fokusiranije, sretnije i smirenije. S druge strane, niske razine serotonina povezane su s anksioznosti, depresijom i smetnjama pri spavanju. Dakle, ograničeno izlaganje sunčevoj svjetlosti dovodi do pada u razini serotonina, a kao posljedica se javlja i pad raspoloženja. To ne znači da ćete, kako se popularno kaže pasti u depresiju, ali je veća vjerojatnost pojave razdražljivosti, frustracije te pad zadovoljstva ili samopouzdanja.
Psihologinja objašnjava simptome depresije i anksioznosti: Prepoznajte i pomozite sebi i drugima
Svjetlo daje energiju
Serotonin nije jedini hormon koji je uključen u ovu povezanost. Tu je i melatonin – hormon odgovoran za spavanje. Luči se izlaganjem tami i smanjenom osvjetljenju. Naša su tijela građena s unutarnjim satom. Kada sunce izađe osjećamo se budno, a kad ono zađe kreće lučenje melatonina što je vašem mozgu znak da je vrijeme za odmor. Drugim riječima, izloženost svjetlu vam daje energiju, ali za vrijeme kišnih i oblačnih dana manje je svjetla koje bi vas poticalo da ostanete budni pa je umor česta pojava. Ovo je posebno izraženo u zimskim mjesecima kada dani traju kraće te mrak pada ranije. On često padne i prije nego završi vaše radno vrijeme. Zbog toga je pred kraj radnog vremena u zimskim mjesecima umor izraženiji u odnosu na one ljetne.
Uz hormone, valja spomenuti i vitamin D kojeg tijelo prirodno proizvodi kada je izloženo suncu. On doprinosi jačanju kostiju, boljem snu te snižava tlak. Vitamin D, također, sudjeluje u regulaciji ponašanja, a njegov nedostatak dovodi do simptoma sličnih depresiji poput promjene raspoloženja s izraženim osjećajem tuge i bespomoćnosti, umora, pada u motivaciji te poteškoćama sa spavanjem.
Da izloženost suncu zaista može narušiti naše raspoloženje, vidljivo je i u pojavi sezonskog afektivnog poremećaja (Seasonal Affective Disorder, SAD). Riječ je o poremećaju raspoloženja koji je usko vezan uz izmjenu godišnjih doba. SAD se najčešće pojavljuje kod populacije koja je rjeđe izložena suncu i duže boravi u hladnim, zimskim mjesecima, no ono nije uvjet. Izraženi su simptomi poput niske energije, teškoće pri koncentriranju, promjene u težini i apetitu, pretjerani osjećaji beznađa i krivnje, nesanica, gubitak interesa za različite hobije i aktivnosti koje smo ranije obavljali bez poteškoća ili čak s užitkom. Ponekad, ovo neprestano loše raspoloženje može trajati danima ili duže. Zanimljivo je da, iako se puno češće pojavljuje u zimskim mjesecima, SAD može biti slučaj i kroz proljeće ili ljeto. U takvom slučaju, riječ je o suprotnom obrascu – ljetni mjeseci izraženi su navedenim simptomima, dok hladniji dani donose olakšanje. Iako je prva pomisao najčešće odmor i uživanje, ljeto označava i veliki iskorak iz našeg rasporeda, narušava svakodnevnu rutinu i donosi brojne promjene koje nisu uvijek ugodne.
Također, visoke temperature nekima mogu biti nepodnošljive stoga mogu dovesti do odustajanja od brojnih aktivnosti u kojima su ranije uživali, smanjiti vježbanje i provođenje vremena na otvorenom – sve ono što je česta preporuka za bolje raspoloženje. Dakle, nagle promjene koje donosi ljeto nekima jednostavno mogu biti previše.
Kao što je spomenuto i temperatura zraka može utjecati na naše raspoloženje uz samo izlaganje suncu. Možda ste i kod sebe primjetili pad energije tijekom hladnih, zimskih mjeseci ili pak povećanu iritabilnost tijekom sve toplijih ljetnih dana. Neka su istraživanja pokazala da se čak i učestalost međuljudskih sukoba povećava za vrijeme visokih temperatura. Jedan od razloga se, ponovno, krije u našoj fiziologiji. Naime, visoke temperature dovode do povećane iritabilnosti jer one opterećuju našu sposobnost termoregulacije i time tijelo dovode u stanje nelagode. S druge strane, hladnije nas vrijeme i niže temperature potiču na hibernaciju. One daju našem tijelu signal da se smiri što dovodi do pada u raspoloženju tijekom zimskih mjeseci. Uz temperaturu, valja spomenuti i utjecaje tlaka zraka. Ponekad osjećate nelagodu, trnce, pa čak i bol u zglobovima zbog pada tlaka zraka.
Veza prognoze i raspoloženja
Iako postoje i ova fiziološka podloga, povezanost vremenske prognoze i našeg raspoloženje može se objasniti s psihološke i socijalne perspektive. Naime, za vrijeme sunčanih i toplih dana, ljudi često više vremena provode u prirodi, okruženi drugim ljudima, više se bave tjelesnom aktivnosti izvan zatvorenih vrata što pozitivno utječe na raspoloženje. S druge strane, nerijetko otkazujemo planove jer vani pljušti i baš je jako hladno pa je topli krevet bolja opcija. Zbog toga više vremena provodimo sami što može narušiti raspoloženje ekstrovertiranih osoba koje uživaju u provođenju vremena s drugima. Ovo su samo neki primjeri, no važno je naglasiti da naša uvjerenja, odluke i postupci mogu spriječiti ili barem oslabiti povezanost vremenskih uvjeta i raspoloženja.
1. Prepoznajte svoje okidače
Prije ste pročitali na koje sve načine vrijeme može biti povezano s našim raspoloženjem. Ipak, ono što je najvažnije je da prepoznate kako ono utječe na vas. Svi imamo različite okidače, razloge zbog kojih se možda osjećamo lošije, a koje je važno prepoznati. Loše raspoloženje i nezadovoljstvo kod nekih će biti posljedica češćeg ostanka kući ili smanjene tjelovježbe, dok drugima, primjerice, najveći uzrok može biti promjena u prehrani. Nakon što prepoznate svoj okidač, odredite strategiju rješavanja tog problema. Za početak odgovorite na jednostavno pitanje, što u ovom trenutku možete promijeniti da biste se osjećali bolje?
2. Osvijestite svoj boravak na suncu
Benefiti boravka na suncu su mnogi. Već 30 minuta boravka vani može pozitivno utjecati na vaše raspoloženje, neovisno o godišnjem dobu. Ljeti i u proljeće nije problem izdvojiti vrijeme za laganu šetnju, no u jesen i zimu se često povlačimo u svoj dom uz izgovore poput lošeg vremena. Zaboravite na izgovore, dodajte još jedan sloj odjeće, uzmite kišobran i iskoristite svojih 30 minuta. Iako se čini kao da tada nemate doticaj sa suncem i dalje ćete biti izloženi UV zrakama. One će dati signal vašem tijelu da luči serotonin koji pridonosi raspoloženju…
3. Nemojte zanemariti društveni život
Kišno i hladno vrijeme idealno je za otkazivanje planova i ostajanje unutar svoja četiri zida. Uz topli krevet i dobar film ili knjigu, ovo je ponekad stvarno kvalitetna zamjena, posebice ako u tome i inače uživamo. No pripazite, previše dobre stvari može postati loša stvar. Loše vrijeme ne treba uvijek biti izgovor za otkazivanje druženja, već takvo vrijeme iskoristite za okupljanja u zatvorenom.
4. Pratite promjene u prehrani
Tijekom zimskih mjeseci se više okrećemo hrani bogatoj ugljikohidratima – onoj koja nam pruža užitak. Ipak, ne zaboravite u prehranu uključivati i dovoljno voća i povrća. Po potrebi razgovarajte sa svojim liječnikom i o uzimanju vitamina D u obliku suplemenata. Kada dan traje kraće, sunce nije dovoljno snažno kako bi pomoglo vašem tijelu da se opskrbi dovoljnom količinom vitamina D. Budući da ga je teško dobiti samo iz hrane, suplementi su česta opcija.
5. Ne zanemarujte svoj ritam spavanja
Promjene u vremenu mogu utjecati na kvalitetu spavanja. Kada dan traje duže i melotonin se manje luči često ostajemo duže budni, a ustajemo jednako rano. S druge strane, ranije padanje mraka nam je često signal za više spavanja. Dakle, kvaliteta sna je nerijetko narušena. Kako je ona ključna za oporavak tijela nakon cijelog dana, pratite svoje spavanje i po potrebi razmislite o rutini prije odlaska u krevet kako biste poboljšali svoj san.
Ono što na kraju, ipak, moramo razumjeti je da vremenska prognoza ne bi trebala služiti kao izgovor i ključni razlog za naše neraspoloženje. S obzirom na to da je izvan naše kontrole, trebali bi se usmjeriti na ono što možemo kontrolirati poput prilagodbe kroz organizaciju istraživanjem i isprobavanjem novih aktivnosti primjerenih vremenu, kao i prilagodba naše kvalitete života kroz prehranu, spavanje i tjelesnu aktivnost. Posebice potičemo ulaganje u mentalnu higijenu kroz razne tehnike relaksacije koje će unaprijediti vašu emocionalnu kontrolu. Tako ćete imati veći broj opcija neovisno o tome pada li kiša ili ste obasjani sunčevim zrakama.
Ne znate reći ne? Naučite postaviti granice i zauzeti se za sebe
Pripremile: Dajana Čopec, mag.psych., Lea Dogan, mag.psych., Sandra Župarić, mag.psych.
Foto: Shutterstock
