Govoriti o nutritivnoj uravnoteženosti vegetarijanske prehrane prilično je teško. Suvremene spoznaje o vegetarijanstvu uključuju širok raspon prehrane koja se razlikuju po stupnju apstinencije od hrane životinjskog podrijetla.
Znanost podržava preventivne
aspekte 3 vrste vegetarijanske prehrane na pojavu kroničnih bolesti.
Prihvatljivo je semi-vegetarijanstvo (ponekad uključuje ribu ili
piletinu), lakto-ovo vegetarijanstvo (uz mlijeko i mliječne proizvode konzumiraju se
i jaja), te laktovegetarijanstvo (konzumira se mlijeko i mliječni
proizvodi, poput sira i jogurta). Veganstvo je zbog svoje restriktivnosti
upitno, jer je moguća pojava deficita izvjesnih nutrijenata.
U odrasloj dobi (kada prehrambene potrebe nisu tako
visoke) apstinencija od pojedinih vrsta
namirnica može predstavljati pomak u održavanju zdravlja. No i takva prehrana
mora biti kontrolirana od strane dijetetičara i nutricionista.
Kada se radi o djeci
predškolske dobi pravilna je prehrana naročito bitna. Dijete predškolske dobi
intenzivno raste i razvija se, te su njegove prehrambene potrebe značajno više
u usporedbi s odraslim osobama. Izostavljanje čitavih skupina namirnica iz
prehrane (mlijeko, mliječni proizvodi, meso) moglo bi ugroziti djetetovo zdravlje.
Problemi koji se mogu javiti kod male djece kojima se ne daju namirnice
životinjskog porijekla mogu biti višestruki. Jedan od većih problema je da
dječji organizam ne može prihvatiti (mali volumen želuca) količinu voća i
povrća koje su potrebne da se zadovolje djetetove energetske potrebe. Isto
tako, kao što znamo, voće i povrće sadrži puno prehrambenih vlakana, pa veća
količina tih nutrijenata može prouzročiti i probavne smetnje kod djeteta.
Reducirana prehrana također, što je i
znanstveno evidentirano, može usporiti
rast i razvoj djeteta.
Vegetarijanska prehrana, posebno ako su u
prehranu uključeni mlijeko i mliječni proizvodi te jaja, u djece iznad 2. godine
života, ne predstavlja posebnu opasnost za djetetov rast i razvoj. No
stručnjaci upozoravaju da veganstvo kao oblik prehrane predstavlja rizik po
zdravlje djeteta u smislu pojave određenih deficita, koje dugoročno mogu
dovesti do pojave deficitarnih bolesti.
Dječji vrtići koji skrbe o djeci predškolske dobi kod planiranja prehrane moraju uvažavati
važeće standarde za planiranje prehrana djece u dječjim vrtićima koje donosi
Ministarstvo zdravstva i HZZJZ.
U njima nema smjernica i preporuka za planiranje bilo kojeg
drugog oblika ”posebne” prehrane. Izuzetak su djeca koja zbog zdravstvenih
razloga moraju dobiti odgovarajuću prehranu (djeca koja boluju od šećerne
bolesti, od celijakije, djeca koja su alergična na određene namirnice).
Stoga roditelje, sklone da svoj način
prehrane u cijelosti primjene i u djece, valja upozoriti na mogući razvoj
bolesti i uputiti ih na stručnu pomoć u planiranju prehrane. To svakako treba
prepustiti mjerodavnim institucijama i stručnjacima. Ne bi bilo dobro, da
svojim postupcima štetimo djetetu ili na bilo koji način ugrožavamo njegovo
zdravlje, jer ne zaboravimo, briga o dječjem zdravlju definirana je i u konvenciji o pravima
djeteta, te jasno ukazuje na postupke u cilju očuvanja zdravlja djece.
Ordinacija.hr preporučuje:
