Kratka razdoblja apatije nisu znak depresije, depresija ima trajna i kontinuirana obilježja.
Kada ste zadnji put čuli da se ljudi oko Vas ne žale na neki od zdravstvenih problema. Vrlo često čujemo kako nam je nacija depresivna, kako je cijeli svijet zaražen kugom 21. stoljeća – depresijom. Studije koje su provedene u mnogo zemalja pokazuju da je depresija česta bolest i da se njena učestalost povećava. Razlozi za to nisu potpuno jasni, ali je sigurno da mnogi faktori pridonose tom porastu, uključujući i moderni način života. Procjene Svjetske zdravstvene organizacije ukazuju da će depresivna oboljenja biti drugi najvažniji uzrok radne nesposobnosti 2020. godine.
Što je depresija?
Depresija je mentalna bolest koja uključuje osjećaj tuge, beznađa ili bespomoćnosti čije trajanje je kontinuirano. Depresiju prati gubitak interesa za život, smanjenje energije, osjećaj bezvrijednosti ili nemogućnosti obavljanja svakodnevnih životnih zaduženja. Važno je znati da depresija nije trenutačni osjećaj koji nas preplavljuje i nakon kojeg smo već sutra dobro, depresija je teška i vrlo ozbiljna mentalna bolest.
Kako se depresija manifestira u svakodnevnom životu
Misli: Osobe koje su depresivne sklone su misliti vrlo negativno o sebi ,o budućnosti i svijetu oko sebe. To su osobe koje vide svijet oko sebe kroz „crne naočale“ Često promišljaju o svakodnevnim problemima kao bezizlaznom stanju u kojem se ništa ne može promijeniti. Ne vide izlaz iz banalnih situacija . Smatraju da su beskorisni i bezvrijedni. U bezbroj situacija izjavit će da su beskorisni i nesposobni. Za njih je svijet užasno mjesto u kojem vlada nered i očaj.
Tjelesne senzacije: U kontaktima odaju utisak umorne ,iscrpljene i apatične osobe. Radnim zadacima pristupaju s poteškoćama, teško se koncentriraju, imaju poteškoće sa prisjećanjem nekih naziva, osoba ili događaja. U većini će se žaliti na probleme sa spavanjem, teško se opuštaju, imaju naglašene promjene libida. Problemi oko konzumiranja hrane obilježje je osoba koje boluju od depresije. Aktivnosti za koje su pokazivali interese vremenom nestaju, ne mogu izdvoji niti jednu aktivnost koja bi ih uveselila.
Ponašanje: Zbog umora, poteškoća sa spavanjem i konzumiranjem hrane te negativnog stila razmišljanja sve manje se angažiraju u aktivnostima svakodnevnog života.
Takvo stanje može eskalirati do razine da izgube potrebu ići obavljati i najmanje poslove u domu i radnom mjestu. Izolacija od obitelji i prijatelja promjena je koju najbliži zamijete i često je krivo procjene.
Uzroci porasta oboljelih od depresije: Brojni su uzroci koji dovode do depresije. Brojna su istraživanja kojima se želi pronaći i definirati stvarni uzrok sve većeg broja oboljelih. Istraživanje koje je provedenu u časopisu Nature nudi objašnjenje, a prema rezultatima ljudi koji žive u urbanim sredinama imaju 39% veći rizik od pojavnosti poremećaja raspoloženja nego osobe koje žive u ruralnim sredinama. Stanovnici grada imaju više aktivnosti u dijelu mozga koji regulira reakciju na stres. Viša razina stresa može u konačnici dovesti do psihičkih poremećaja. Zbog navedenog se možemo zapitati je li okidač za razvoj depresije stres ili nešto drugo?
Kako se zaštititi od depresije: Redovita tjelovježba, bilo koji oblik fizičke aktivnosti je hvalevrijedan. Povratak starim dobrim druženjima uz kavu ili čaj mogu biti ljekoviti. Dovoljno sna, odgoda obaveza, konzumiranje zdrave hrane, izbjegavanje prečestog konzumiranja alkohola samo su neki od oblika prevencije. Mogućnosti su brojne i na nama je odluka hoćemo li promijeniti dosadašnji životni stil ili ćemo dopusti da obolimo od vrlo ozbiljne i teške mentalne bolesti.
