Glavobolja je vrlo čest razlog upućivanja pacijenata na oftalmološku obradu. Uzroci glavobolje sa strane oka mogu biti relativno jednostavni, poput nekorigirane ili loše korigirane dioptrije do onih ozbiljnijih poput škiljavosti, upalnih bolesti oka (uveitis), ili upale očne duplje (celulitis), optički neuritis, glaukom i neke druge bolesti.
Od dioptrijskih problema koji uzrokuju glavobolju najčešće su nekorigirana dalekovidnost, zatim staračka dalekovidnost, astigmatizam i različita dioptrija desnog i lijevog oka.
Nekorigirana dalekovidnost u praksi se najčešće nalazi kao mogući uzrok glavobolja. Kako kod dalekovidnosti slika predmeta koji gledamo pada iza mrežnice, oči pokušavaju mehanizmom akomodacije nadoknaditi odnosno pojačati dioptriju oka i dovesti sliku na mjesto najjasnijeg vida (žutu pjegu). Manja dalekovidnost se često ne prepoznaje, a obično se otkriva po tome što puno ranije od svoje generacije takve dalekovidne osobe uoče da im slabi vid na blizinu i da ne mogu čitati. Takvo stanje nazivamo prikrivena dalekovidnost.
Zašto je redoviti pregled očiju važniji nego što mislite?
Kod jače dalekovidnosti mehanizam akomodacije mora se daleko više naprezati da se izoštri slika, a takvo dugotrajno naprezanje oka vrlo često dovodi do razvoja glavobolje. Kao rješenje u ovim slučajevima dovoljno je propisati odgovarajuće naočale čijim će se redovitim nošenjem simptomi glavobolje vrlo brzo smiriti i nestati.
U srednjoj životnoj dobi počinje tzv. staračka dalekovidnost ili prezbopija. Kako je danas vrlo čest rad na računalu, posebno dolazi do izražaja problem slabljenja akomodacije oka udružen s slabijom kvalitetom suznog filma tzv. suhog oka koja se razvija s godinama. To dovodi do dodatnog naprezanja, umora oka, crvenila, osjećaja pijeska u očima, a sve to zajedno može dovesti i do pravih glavobolja. Rješenje je ponovno nošenje odgovarajućih naočala za koje se preporučuje da imaju zaštitni antirefleksivni sloj kojim se postiže daleko veći komfor gledanja, te ponekad i ovlaživanje oka uz pomoć kapima umjetnih suza.
Astigmatizam je isto tako relativno čest uzrok nekorigirane ili loše korigirane dioptrije koja može uzrokovati glavobolju. Problem kod astigmatizma je nešto složeniji nego kod obične dalekovidnosti, jer kod astigmatizma postoje na svakom oku dvije različite dioptrije koje stvaraju dvije međusobno udaljene žarišne točke, a ne samo jednu žarišnu točku kao što je kod uobičajenih grešaka vida kao što su dalekovidnost i kratkovidnost. Postoje brojne kombinacije kako su te žarišne točke postavljene u jednom oku, tako da primjerice obje mogu biti ispred mrežnice ili jedna ispred a druga iza ili pak obje mogu biti iza mrežnice s time da drugo oko ne mora imati istu kombinaciju kao prvo. Zbog toga je astigmatizam dosta zahtjevan za određivanje naočala i u pravilu zahtjeva pregled s proširenim zjenicama tzv. skijaskopiju. Jednom pravilno utvrđeni astigmatizm vrlo rijetko se dalje bitno mijenja, tako da pacijenti u pravilu godinama imaju istu dioptriju. Osim što je kod dioptrijskih grešaka dalekovidnosti i astigmatizma koje mogu uzrokovati glavobolju, važno odrediti točnu dioptriju, isto tako je i vrlo važno kvalitetno izraditi naočale koje će u svim svojim proporcijama odgovarati položaju oka. To je posebno bitno kod djece čije su lice i glava u stalnom procesu rasta i razvoja tako da se mijenja širina zjeničnog razmaka, položaj korjena nosa i sl. o čemu ovisi pravilno namještanje naočala. Naravno ovisno o jačini dioptrije i starosti pacijenta većina ovih dioptrijskih grešaka se osim nošenja naočala, danas može potpuno pouzdano riješiti i nošenjem kontaktnih leća ili laserskom kirurgijom.
Kod škiljavosti ili strabizma glavobolja isto tako može biti jedan od pratećih simptoma. Problem škiljavosti vrlo je kompleksan i najbolje je kad se otkrije još u ranom djetinjstvu ili predškolskoj dobi, jer tada se u pravilu može rješiti nošenjem odgovarajućih naočala ili redovitim ortoptičkim vježbama što se najčešće provodi u specijaliziranim kabinetima na odjelima za dječju oftalmologiju. U nekim slučajevima kod strabizma potreban je i odgovarajući operacijski zahvat.
Upalne bolesti oka koje prati glavobolja vrlo često se manifestiraju crvenilom i padom vida na zahvaćenom oku tako da se bolesnici u pravilu javljaju primarno na oftalmološki pregled, ali ponekad kod upala dubljih očnih struktura i upala orbite bolovi mogu biti prisutni i bez jasnih vanjskih znakova na oku. U svakom slučaju potrebna je žurna oftalmološka obrada a ponekad i obrada od strane drugih specijalista, najčešće specijaliste za uho, grlo i nos zbog česte povezanosti problema sinusa i oka, zatim stomatologa, zbog mogućih granuloma ili dubokih upalnih procesa korijena zuba, neurologa i sl.
Poseban problem predstavlja optički neuritis tj. upala vidnog živca koja često uzrokuje bolove pri pokretima očne jabučice kada dolazi do istezanja vidnog živca. Osim što optički neuritis može biti uzrokovan upalnim promjenama okolnih tkiva on može biti i predznak puno težih bolesti središnjeg živčanog sustava kao što je multipla skleroza.
U takvim slučajevima potrebna je suradnja oftalmologa i neurologa u dijagnostici, liječenju i praćenju bolesnika.
Također treba spomenuti i cirkulacijske bolesti mrežnice uzrokovane povišenim krvnim tlakom, sklerozom i sl., a koje mogu biti poraćene glavoboljom.
Migrene mogu uzrokovati bolnost oka, a naročito ispade u vidnom polju.
Glaukom ili bolest povišenog očnog tlaka, može biti uzrokom jednih od najjačih glavobolja uopće koje se javljaju kod ljudi. Takve glaukomski uzrokovane glavobolje mogu dovesti do opće slabosti, povraćanja i drugih simptoma koje bolesnici u početku primarno ne povezuju s okom već uglavnom s neurološkim ili abdominalnim smetnjama. Na sreću takva stanja kod glaukoma relativno su rijetka i nastaju najčešće kod glaukoma zatvorenog kuta kada dođe do tzv. blokade kuta i potpune nemogućnosti otjecanja očne vodice iz oka. U pravilu takav akutni glaukomski napad nastaje kao posljedica psihofizičkog stresa, uzbuđenja, težeg tjelesnog napora i sl.
Pacijenti u pravilu primjećuju nagli pad vida pred zahvaćenim okom uz crvenilo oka i često s zelenkastim refleksom zjenice zbog čega se bolest još naziva i zelena mrena. Takva glaukomska ataka zahtijeva žurno oftalmološko liječenje a ponekad i hospitalizaciju te operacijski zahvat na oku. Zbog toga je vrlo važno kod takvih bolesnika učiniti perifernu iridektomiju laserom čime uvelike smanjujemo rizik mogućeg nastanka blokade kuta.
Ovdje su navedene i ukratko opisane samo najčešće bolesti oka koje uzrokuju glavobolje. Važno je istaknuti da većinu tih stanja možemo unaprijed otkriti i korigirati pravodobnim, jednostavnim i brzim oftalmološkim pregledom za život bez glavobolja.
Da bi se spriječila pojava bolesti poput glaukoma, ali i ozbiljnih upala oka, te glavobolja uslijed nekorigiranih grešaka vida preporuka je djecu dovesti na pregled prvi puta u dobi od 3-4 godine života, jer je kod škiljavosti i prikrivene dalekovidnosti upravo to pravo vrijeme za poduzimanje prvih koraka u liječenju ovih bolesti.
Ako se radi o školskom djetetu ne treba se osloniti na površne sistamske školske preglede jer se zbog velikog broja djece kojan se pregledavaju mogu provući greške. Školsko djete koje nosi naočale treba ići na kontrolu kod oftalmologa 2x godišnje, a ono koje ne nosi naočale 1x godišnje. To se odnosi i na one koji su na studiju.
Poslije 40. godine života treba rutinski posjetiti oftalmologa 1x godišnje, jer se tada najčešće javljaju glaukom, suho oko, a iznad 60. to postaje obaveza radi bolesti starije životne dobi, kao što je katarakta i senilna makularna degeneracija.
Na taj način će se uvelike spriječiti pojava nekih očnih bolesti koje su povezane i s glavoboljom, a koje se na taj način pravovremeno otkrivaju i liječe.
