Glavobolja je jedno od najčešćih bolnih stanja zbog kojeg pacijenti odluče potražiti pomoć fizioterapeuta.
Glavobolja sama po sebi nije bolest već simptom nekog patološkog procesa, ali često uzrok glavobolje može biti znatno udaljen od mjesta gdje se bol projicira.
Glavobolji postoji mnogo pristupa, a fizioterapeute zanima:
- područje glave u kojem se javlja bol,
- intenzitet na vizualno-amalognoj skali od 1-10,
- vrijeme kada se javlja bol,
- koliko traje,
- čime se dosad uspješno tretira?
Te informacije dobijemo od klijenta a procjenjujući posturu/stav tijela nalazimo ograničenja u funkciji koja mogu biti uzrok.
Što je uzrok glavobolje?
Područje glavobolje nam može ukazati na uzrok koji može biti upalni proces (alergije i infekcije) kao što je upala sinusa pa je bol locirana ispod ili iznad očiju, korjena nosa i između obrva prema maxilarnim ili temporalnim sinusima. Bol se ušuljava sporo ali traje i nekoliko dana te mijenja intenzitet, a često je povezana s pomicanjem glave. Mogu imati povišenu temperaturu i začepljenje nosa i nužno je medikamentozno liječenje.
Područje jedne strane glave oko sljepoočnice najčešća je stres glavobolja kojoj je uzrok u prenapregnutim mišićima te strane vrata oko lopatice, nekad i ramena. Često se opisuje kucanjem krvne žile i sjevajućom boli koja tjera suze na oči. Osoba nastoji istezanjem vrata i ramena pozicionirati u nekom smjeru u kojem se smanjuje intenzitet boli. Nužna je fizioterapijska intervencija koja otklanja uzrok i educira osobu kako da si pomogne.
Često je bol zatiljna kod povećanog krvnog tlaka i opisana je pritiskom koji kao šljem prekriva cijelu glavu i ne dozvoljava ni razmišljanje a kamoli radne aktivnosti. Smiruje se nakon odmora-sna ili masaža, a svakako nakon uzimanja propisanih lijekova koji reguliraju krvni tlak.
Zglob sa donjom čeljusti (temporomandibularni zglob), kod osoba koje imaju problema sa zagrizom, stvara bol u čeljusti, uhu, obrazima, sljepoočnici, vratu i ramenima a manifestira se i škljocanjem. Moguće ju je pomiješati s bolovima u sinusima ili migrenom i cluster glavoboljom. Češće se javlja kod starijih ljudi, a nužan je fizioterapijski tretman oslobađanja miofascialnih napetosti i namještanja zgloba.
Oštra bol koja se širi od uha prema tjemenu glave a ponekad u grlo posljedica je upale srednjeg uha. Važna je medikamentozna terapija.
Tupa bol u čeonom predjelu i pulsiranje u sljepoočnicama može prikazati problem sa žući Ova glavobolja se povezuje i sa lošom probavom te manjkom fizičke aktivnosti. Obavezna kontrola liječnika uz savjete.
Jaka jednostrana bol područja oka ili sljepoočna bolnost koja traje između 15 minuta do 3 sata od jednog do 8 napada na dan je KLASTER GLAVOBOLJA Udružena je s barem jednim od simptoma koji su prisutni na strani glavobolje pojačano suzenje tog oka, suženje zjenice, spušten očni kapak i oteklina kapka, začepljenost nosa ili curenje iz nosa, znojenje na čelu i licu. Glavobolju mogu izazvati vazodilatatori, stres, vrućina, promjena vremena, izostavljanje obroka uzimanje alkohola,, i predugo spavanje,ili nasljedni faktor
Najpoznatija je MIGRENSKA GLAVOBOLJA. Obično zahvaća polovicu glave, ali može biti i obostrana odnosno locirana u predjelu čela ili samo zatiljka. Bol je pulzirajućeg karaktera, umjerena ili jaka koja se pojačava fizičkom aktivnošću. Vrlo često je popraćena mučninom, povraćanjem, nepodnošenjem svjetla i zvuka. Bez medikamentoznog liječenja u pravilu traje par sati pa čak do 3 dana.
Prije napadaja migrene često se javljaju predznaci nekad i 24 sata prije kao promjena raspoloženja, smanjena koncentracija ili psihomotorički nemir, patološka glad naročito za slatkišima. Kod trećine oboljelih 10-30 minuta prije glavobolje javlja se aura koja je karakterizirana prolaznim neurološkim ispadima kao što su: vidni simptomi (svjetlucajući fenomeni u vidnom polju koji se vrte), osjetni ispadi (trnci, osjećaj mravinjanja), poremećaji govora, poremećaj gutanja pa čak i motorička slabost polovice tijela. Nakon aure slijedi najčešće pulzirajuća, nabijajuća, kucajuća bol te bolesnik traži tamnu prostoriju gdje vlada mir i tišina. Na žalost, danas u praksi vrlo često migrenske glavobolje nisu prepoznate te se ne liječe na adekvatan način.
CERVIKALNA GLAVOBOLJA kao zasebni medicinski termin uvedena je tek 1983 godine. Nalik je kombinaciji migrene i tenzijske glavobolje, iako se radi o simptomatskoj glavobolji uzrokovanoj poremećajima gornjeg dijela vratne kralježnice, točnije iritacijom (ili oštećenjem) prva tri vratna živca koji izlaze iz kralježnične moždine. Karakterizira je dugotrajna, kronična bol koja se javlja povremeno. Bol počinje u vratu ili zatiljku, potom se širi na područje čela i oka samo jedne strane glave. Nužna je dijagnostička obrada i fizioterapijski tretman koji potencira oslobađanje pritiska korjena živaca, i učenje dobre posture i
Važno je znati da svako istezanje krvnih žila mozga, venoznih bazena (sinusa), vena, djela moždanih ovojnica na bazi lubanje uzrokuje žestoke glavobolje.
Puno uzroka – puno terapijskih smjernica
Savjet fizoterapeuta:
- Kada osjetite glavobolju, odmah popijte veliku čašu vode i tako svakih sat vremena dok ne osjetite da bol prestaje. Tamo gdje je intenzitet boli najjači, stavite hladne obloge
- Kada ste umorni i zabrinuti i zaboli vas glava, koristiti će vam topla kupka ili bar namočite noge u toplu vodu na petnaestak minuta, a možemo uzeti bombon od mentola, blaži analgetik, aspirin ili nesteroidniantireumatik osim ukoliko se radi o migrenskim glavoboljama gdje je nužno što prije uzeti specifičan lijek pod jezik ili spray u nos u cilju sprječavanja razvoja migrenske glavobolje
- Redovito odlaziti na spavanje ali i redovito ustajati jer kraće ali i duže spavanje mogu biti provokativni činitelji za nastanak glavobolje
- Svakodnevno vježbati=prakticirati neku tjelesnu aktivnost koja vas usrećuje
- Svakodnevno vježbati opuštanje i bolje reakcije na stres
Najvažnije! Popraviti treba:
- loše držanje tijela,
- za vrijeme sjedenja lošu potporu za leđa,
- neadekvatno postavljen monitor,
- duže držanje telefona između ramena i uha,
- duže držanje glave u neprirodnom položaju (najčešće kod frizera),
- loše disanje popravite naučenim vježbama,
- hormonalni disbalans u tijelu jer visoka razina estrogena može je ublažiti, a niska razina pogoršati glavobolje
Važno je izbjegavati;
Za vrijeme glavobolje izbjegavajte žvakaće gume, sladoled, velike količine soli, obilato konzumiranje čokolade, sireva (što je sir stariji predstavlja veći rizik za razvoj glavobolje), konzervirane hrane, oraha, badema, lješnjaka, pistacija, kikirikija, veće količine mesa
- boravak u buci ili pred jakim izvorom svjetlosti
- jake mirise (bilo ugodne ili neugodne)
- aktivno ali i pasivno pušenje jer je nikotin snažan provokator nastanka glavobolje
- konzumiranje alkohola i mnogo kave
Na kraju valja naglasiti ako je bol jaka i ne popušta ili se učestalo ponavlja nužno je zatražiti stručnu pomoć jer je pojava svake boli znak da se nešto događa u našem organizmu.
Liječnici dijagnosticiraju i daju lijekove a fizioterapeuti otklanjaju bol i uče tijelo dobroj funkciji. Psiholozi uče prepoznati i suočiti se sa stresom, na psihičkoj razini koja nam omogućava dobru fizičku funkciju.
Svi zdravstveni djelatnici su spremni osigurati vaš život bez glavobolje a uvijek možete konzultirati svog fizioterapeuta koji će procijeniti što učinkovito i brzo možete poduzeti kod glavobolje, ali i kako možete spriječiti pojavu tog simptoma koji u svom životu svatko doživi.
Foto: Shutterstock
