Jadranka Boban Pejić, prvo ime prirodne prehrane u Hrvatskoj i suosnivačica ustanove Makronova, predstavlja nam osnovna načela prehrane prema makrobiotičkim načelima, koja podrazumijevaju individualno prilagođavanje. Nadamo se da će vas ove osnovne informacije potaknuti da makrobiotička načela proučavate i provodite u svom svakodnevnom življenju.
1. Cjelovite žitarice
Trideset do 50 posto svakog obroka trebale bi činiti kuhane cjelovite žitarice ili njihovi proizvodi pripremljeni na različite načine. Smeđa riža, ječam, proso, pšenica, zob, raž, heljda, kukuruz, amarant, pira, dinkel, quinoa te razne vrste kruha, tjestenine, pahuljica, griza i brašna, žitarice su koje trebaju biti bitni dio naše prehrane. Skrećemo pozornost na to da cjelovitim žitaricama u zrnu treba dati prednost u odnosu na prerađene proizvode jer cjelovito zrno sadrži više hranjivih sastojaka od npr. pahuljica ili brašna.
2. Juhe
Oko 5 posto dnevne prehrane trebale bi činiti juhe od povrća začinjene misom, tamarijem itd. (jedna do dvije zdjelice juhe od 3 dl dnevno). Okus juhe treba biti slatko – slani, ne prejaki, a juha treba sadržavati različito povrće koje treba izmjenjivati tako da juha ne bude uvijek ista. Preporučuje se dodavanje male količine alge wakame u kuhanju.
3. Povrće
Od 25 do 40 posto svakodnevne prehrane trebalo bi činiti povrće: korjenasto, glavičasto i zeleno lisnato, ovisno o godišnjem dobu. Kako dolazi hladnije vrijeme, povrće češće treba jesti termički obrađeno, a s dolaskom vrućih dana jede se više sirovog povrća jer ono hladi organizam. Krumpir, rajčicu, patlidžan i papriku treba jesti rijetko ili potpuno izbjegavati, ovisno o zdravstvenom stanju, jer negativno utječu na odnos kiselina i lužina u organizmu.
4. Mahunarke
Deset do najviše 20 posto svakodnevne prehrane trebaju činiti različite vrste mahunarki poput slanutka, leće, različitih vrsta graha, crne soje, azuki graha, soje o proizvoda od soje (tofu, tempeh i sl.). Izbjegavajte proizvode od teksturirane soje, poput primjerice ljuspica, jer mogu poremetiti probavu. Mahunarke treba kuhati s malom količinom alge kombu, kako bi bile probavljivije.
5. Alge
U vrlo malim količinama preporučuje se konzumirati alge: hiziki, kombu, wakame, arame, nori, agar agar i dulse. Alge se mogu kuhati same ili s povrćem, u juhama, s mahunarkama i sl. U jela od morskih algi uglavnom se kao začin stavlja umjerena količina tamarija. Izuzetno su bogate mineralima.
6. Dodatne namirnice
Ovisno o vašem zdravstvenom stanju, uzrastu, aktivnosti, spolu ili želji, ovim osnovnim skupinama namirnica možete dodati ribu i plodove mora, prirodne deserte bez šećera, jaja, i mliječnih proizvoda, te voće svježe ili sušeno, ovisno o godišnjem dobu. U umjerenom klimatskom području u kojem živimo, treba izbjegavati tropsko voće. Pržene sjemenke (te orašasti plodovi dobra su nadopuna prehrani, pogotovo djece jer sadrže bjelančevine i kvalitetna ulja. Suvremena proizvodnja prirodnih proizvoda nudi različite namaze, mlijeka od soje i žitarica te obilje drugih proizvoda koji odlično mogu nadopuniti prehranu, pogotovo u situacijama kada ne možemo kuhati.
7. Napici
Kvalitetna voda, čajevi od žitarica, kava od žitarica i slično, uobičajeni su napici u makrobiotičkom pristupu prehrani. Zeleni čaj također može biti odlično osvježenje za cijeli organizam. Količina tekućine treba biti individualno prilagođena i najbolje je piti kada se osjeti žeđ.
Sve navedene namirnice najbolje su ukoliko imaju certifikat organskog uzgoja, što znači d asu uzgojene na prirodan način, da nisu genetski modificirane, odnosno da su, prema hrvatskom zakonu, tzv. eko proizvodi.
Sve
navedene informacije i smjernice su općenite i nužno ih je individualno
prilagoditi te prilagoditi godišnjem dobu i ciljevima koji se žele ostvariti.
Svima koji žele primjenjivati načela makrobiotičke prehrane i življenja uopće,
preporučujem kvalitetnu i sustavnu edukaciju te mnogo istraživanja i dobre
volje! Imate
li pitanja? Slobodno pišite na adresu:info@makronova.com
Kolumnu sponzorira:
