Na tržištu je dostupan veliki broj komercijalnih genetičkih testova. Porast svakako bilježe i neinvazivni prenatalni testovi (NIPT) koji su ponekad pogrešno interpretirani kao dijagnostički testovi, a ustvari su testovi probira čiji se patološki rezultat mora potvrditi invazivnom metodom.
U mnogim zemljama svijeta ne postoji zakonska regulativa niti stručne smjernice koje bi regulirale provođenje NIPT, a zdravstvena osiguranja uglavnom ne pokrivaju troškove testiranja.
Prenatalna dijagnostika je mnogo širi pojam i obuhvaća niz dijagnostičkih postupaka kojima se ispituje postojanje bolesti ili patološkog stanja kod ploda. Metode koje se primjenjuju radi prenatalne dijagnostike dijele se na invazivne (kao što je amniocenteza) i neinvazivne.
Metode probira
Metode probira (eng. screening methods) temelje se na mjerenju koncentracije određenih biokemijskih biljega u krvnom serumu trudnice i nalazu ultrazvuka (UZV), a uzimaju u obzir i dob trudnice te stadij trudnoće. Do prije nekoliko godina, izvodili su se isključivo u 2. tromjesečju trudnoće i, ovisno o tipu testa, uključivali su mjerenje dva ili više serumska biljega iz krvi trudnice. Kombinacijom mjerenja debljine nuhalnog nabora (NN) i dvaju biokemijskih biljega u majčinom serumu (plazmatski protein trudnoće-A (PAPP-A) i slobodna β podjedinica humanog korionskog gonadotropina (β HCG)) postignut je (donedavno) najučinkovitiji neinvazivni test probira: kombinirani probir u 1. tromjesečju. Usprkos svim naporima uloženim u razvoj biokemijskih testova probira, stopa lažno pozitivnih rezultata kod ovih testova iznosi 1.9-5.2%, a lažno negativnih 12-23 %, zbog nedovoljne osjetljivosti i specifičnosti.
Otkrićem prisutnosti slobodne fetalne DNA u cirkulaciji trudnice 1997. g., neinvazivna prenatalna dijagnostika postala je jedno od najdinamičnijih područja istraživanja u medicini. Napredak tehnologije, kliničke studije, dovele su do razvoja suvremenih NIPT. Iako imaju iznimno visoku stopu detekcije Downovog sindroma već od 9. gestacijskog tjedna, NIPT se još uvijek ne smatraju dijagnostičkim testovima i najčešće se primjenjuju kao sekundarni testovi probira kod žena koje imaju visok rizik nakon tradicionalnih probirnih protokola. NIPT se provode tzv. “next generation” tehnologijom koristeći 2 različita pristupa: metoda prebrojavanja (masovno paralelno shotgun sekvenciranje i ciljano sekvenciranje ne-polimorfnih regija) i SNP metoda (eng. single nucleotide polymorphism) kojom se ciljano sekvenciraju polimorfne regije (promjene jednog nukleotida).
Uspješnost NIPT testiranja
Ono ovisi o udjelu fetalne frakcije u ukupnoj slobodnoj DNA u cirkulaciji trudnice. Na udio fetalne frakcije utječu: indeks tjelesne mase trudnice, gestacijska dob, tip aneuploidije, višeplodnost i mozaicizam. Većina laboratorija (Ariosa, BGI, Sequenom) za graničnu vrijednost udjela fetalne frakcije u ukupnoj slobodnoj DNA uzimaju 4% što uvijek treba biti navedeno na nalazima. SNP metodom (Natera) je moguće analizirati uzorke i sa udjelom fetalne frakcije od 2.8%. Ultrazvučna dijagnostika je i dalje jako važna kao komplementarna metoda prenatalne dijagnostike u svrhu isključivanja strukturnih fetalnih anomalija. Nemogućnost odvajanja majčine od fetalne slobodne DNA predstavlja glavni analitički problem i ograničavajući faktor za širu primjenu analize slobodne fetalne DNA iz trudničke plazme. Zbog drugačijeg pristupa SNP je za sada jedina metoda koja prilikom analize razlikuje majčinu od fetalne DNA. To je razlog manjeg broja lažnih nalaza te mogućnosti utvrđivanja triploidija i vanishing twins. Višestruke trudnoće su također jedan od razloga netočnog rezultata: npr. u slučaju dizigotnih blizanaca, fetalna frakcija po pojedinom fetusu bit će niža.
Najvažnija prednost neinvazivne prenatalne dijagnostike je, kao što joj i ime kaže, neinvazivnost. Svaki invazivni zahvat ima rizik za plod i majku. Ovi testovi se, za razliku od klasičnih probira, mogu napraviti tokom cijele trudnoće, budući da razina fetalne DNA u majčinoj krvi raste s razvojem ploda.
Međutim, iznimno je važno razumjeti mogućnosti ovih testova i područje njihove primjene, kako od strane medicinskog osoblja, tako i od strane budućih roditelja. Zbog nekritične pojave testova raznih proizvođača, oni se ne bi smjeli provoditi bez adekvatnog genetičkog savjetovanja ili konzultacije sa svojim ginekologom.
Foto: Shutterstock
