Pitanje čitatelja:

Prije pet godina patio sam od depresije i bio kratko u bolnici gdje su postavili dijagnozu i dali mi antidepresiv koji sam uzimao još neko vrijeme, a bolje mi je bilo nakon otprilike mjesec dana od početka smetnji. Međutim, kasnije se javlja panika, u svakakvim prilikama. Psihijatar je postavio dijagnozu paničnog poremećaja i dobio sam također antidepresiv. Sad mi je bolje ali se svejedno javljaju napadi. Onda su mi u bolnici rekli da je depresija dijagnoza za cijeli život i da ću se uvijek morati kontrolirati. U adolescenciji sam imao period jakog straha da ću oboljeti od neke bolesti, tek danas znam da je to bila hipohondrija. Meni se ne čini da sam sad bolestan iako me muči i danas povremena panika. Imam li ja dijagnozu i koja je prava? Znače li simptomi i poremećaj?

Odgovor psihijatra Igora Girotta:

Dijagnoza se postavlja na temelju simptoma i znakova. Simptomima zovemo subjektivnu pritužbu koju zamjećuje sam bolesnik (panika, strah itd), a znakovima zovemo ono što izvježbani pojedinac može uočiti kod bolesnika na temelju pregleda (nemir, usporenost, halucinacije itd). U najvećem broju slučajeva radi se o “opisnim” dijagnostičkim pojmovima (depresivni, anksiozni por.), a tek u nekim slučajevima i “uzročnim” (organski poremećaji, PTSP…).
Poremećaji su određeni nekim kriterijima koji su dogovoreni na međunarodnoj razini – Međunarodna klasifikacija bolesti (MKB -10), ili u znanstvenim krugovima omiljenija klasifikacija američke udruge psihijatara – DSM. Kategorije nisu precizno ili apsolutno određenih granica, upravo suprotno!

Granica zdravlja i bolesti

U većini slučajeva se u pojedinoj kategoriji nudi niz simptoma od kojih je dovoljno da netko ima određeni broj da bi “zadovoljio kriterij” za tu dijagnozu. Također u većini se slučajeva uz listu simptoma i znakova traži da bude zadovoljen i kriterij utjecaja na opće funkcioniranje. To znači da smetnje nisu odmah i poremećaj. Tek ako stvaraju značajnu patnju, odnosno značajno utječu na nečiji život (smanjuju funkcionalnost) onda je opravdano postavljanje dijagnoze.

Simptom je manifestacija zbivanja u nama

Simptome možemo razumjeti i kao “znakove“ nesvjesnih poteškoća unutar nas. Ako razmišljamo na taj način onda simptomi sami gube svoj značaj iako predstavljaju glavnu tegobu. Zato u svakom pojedinom slučaju postaju važni detalji kao što su: u kojem životnom trenutku se javlja poremećaj, što je prethodilo pojavi simptoma, kakav je bio život ranije, što su vrijednosti kojima teži osoba, kakva su rana iskustva, koji je mogući nesvjesni konflikt povezan s pojavom simptoma, kakve promjene izazivaju simptomi i tako dalje.

Simptomi se mogu promijeniti

Kao u opisanom slučaju, simptomi se mogu promijeniti kvalitetom isto kao i intenzitetom. Jednim dijelom uslijed farmakološke terapije, zbog promjene vanjskih i unutrašnjih okolnosti a dijelom i uslijed razvoja ličnosti poremećaji prema dijagnostičkim kategorijama – nestaju ili ponovno nastaju. Iskustvo nas praktičara obavezuje da pacijente uputimo o mogućnosti ponavljanja poremećaja. Depresija koja se jednom javila ima veliku vjerojatnost da se javi ponovno i opravda dijagnozu “povratnog depresivnog poremećaja“.

Dijagnoza ili ne, rad na sebi je odluka

Nepoznat broj ljudi u svijetu ima simptome i radi njih se ne javljaju po pomoć. Veliko je pitanje je li to zato što intenzitet smetnji i disfunkcije koje izazivaju nije dovoljno značajan za njih, je li im jednostavno lakše trpjeti nego svladati neugodu traženja pomoći, ili se uopće ne žele baviti sobom, ili ponešto od svega. Ne znamo što je slučaj kod našeg pitanja s početka teksta.

U bestselleru “Put kojim se rjeđe ide“ (a u naslovu je mnogo kazano) je na pristupačan način pokazano kako su simptomi i poremećaji tek povod da se netko odluči na psihoterapiju. Kad manjka volje ili mogućnosti (vrlo teške psihičke smetnje) psihoterapija nije izbor. Dostupnije i lakše je tada pomoći si lijekovima i nadati se spontanom jačanju unutrašnjih snaga.

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo