Cigarete sve opasnije za zdravlje – rizik obolijevanja žena od raka pluća porastao za 10 puta

Nepusenje

Još od 1987. godine Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je pokrenula incijativu obilježavanja Svjetskoga dana nepušenja, 31.svibnja.

Iako su štetni učinci pušenja duhana već vrlo dobro poznati široj javnosti, nažalost pušenje je i dalje jedan od vodećih preventibilnih uzroka prijevremene smrti i invaliditeta. Svake godine gotovo 8 milijuna ljudi diljem svijeta umire od posljedica aktivnoga pušenja duhana, a čak 1,2 milijuna ljudi umire od posljedica pasivne izloženosti duhanskom dimu. Čak 80% od gotovo 1,3 milijarde pušača žive u zemljama niskog i srednje niskog dohotka. Troškovi liječenja kao i gubici radno aktivnog stanovništva zbog prijevremene smrti ili invaliditeta od posljedica pušenja predstavljaju dodatno ekonomsko opterećenje ovih ekonomski siromašnih zemalja.

„Pušenje iz treće ruke“ izaziva sve veću zabrinutost - kako si pomoći i što treba znati?

Hrvatska se nalazi na nezavidnom trećem mjestu na ljestvici europskih zemalja po broju mladih, odnosno srednjoškolaca koji puše, odmah iza Italije i Bugarske, a kada se uzme u obzir spolna razlika, tada se nalazi na drugom mjestu s obzirom na broj muških srednjoškolaca koji puše.

Duhan se može konzumirati pušenjem, žvakanjem, šmrkanjem ili preko kože. Svi načini konzumiranja duhana su štetni i ne postoji sigurna razina izloženosti, ali pušenje duhana je globalno najzastupljeniji način konzumiranja duhana, a možemo reći i najštetniji jer osim samih pušača, šteti i osobama koje su pasivno izložene štetnim učincima duhanskog dima. Naime, osim nikotina odgovornog za izazivanje ovisnosti, duhanski dim sadrži još najmanje tri štetne komponentne: ugljični-monoksid koji smanjuje kapacitet krvi za prijenos kisika tkivima, katran koji nastaje nakon sagorijevanja duhana i odgovoran je za nastanak karcinoma pluća i drugih organa te sitne čestice koje oštećuju površinu pluća i najviše su odgovorne su za nastanak bolesti dišnog i kardiovaskularnog sustava.

Današnje „suvremene“ cigarete još su opasnije za ljudsko zdravlje čemu u prilog govore podaci da je rizik obolijevanja žena od raka pluća porastao za gotovo 10 puta, a muškaraca dvostruko unatoč smanjenju broja popušenih cigareta po osobi. Do danas je otkriveno više od 7000 kemijskih spojeva u duhanskom dimu od kojih je najmanje 70-ak kancerogeno i odgovorne su nastanak malignih oboljenja ne samo usne šupljine i dišnog sustava, nego i udaljenih organa (npr. gušterače, jetre, kolorektalnog karcinoma, karcinoma urogenitalnog sustava, akutne leukemije) kao i za nastanak više od 30-ak nezaraznih kroničnih bolesti od kojih izdvajamo kroničnu opstruktivnu plućnu bolest te aterosklerotske kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti koji su vodeći uzrok smrti u svijetu. Nažalost, i pasivna izloženost dimu odgovorna je za mnogobrojne bolesti djece i odraslih.

Osim tradicionalnog pušenja cigareta, danas se suočavamo s alternativnim načinima pušenja tzv. e-cigareta čije zdravstvene rizike, naročito dugoročne još uvijek ne poznajemo. Za razliku od tradicionalnih cigareta, ovi proizvodi su bazirani na udisanju pare koja nastaje grijanjem nikotina, glicerola i drugih kemikalija, ali ne i duhana zbog čega su često oglašavani kao manje štetni proizvodi. Postoje dokazi da i e-cigarete izazivaju slične akutne učinke na kardiovaskularni sustav kao i pušenje tradicionalnih cigareta zbog čega se ne bi smjele označavati kao kardiovaskularno siguran proizvod.

Naime, aerosol e-cigareta kao i dim tradicionalnih cigareta sadrže iste kemijske spojeve kao što su formaldehid, acetaldehid, akrolein, nikotin, metali i druge sitne čestice koje pridonose ranije opisanom patofiziološkom mehanizmu u nastanku aterotrombotskog procesa. No, neke studije su ipak pokazale da je broj štetnih kemijskih spojeva u pari e-cigareta koji se emitiraju u razini većoj od dozvoljene nešto manji od broja štetnih spojeva koji nastaju gornjem duhana u konvencionalnoj cigareti zbog čega bi se moglo zaključiti da su ipak sigurniji proizvod konzumiranja nikotina od pušenja konvencionalnih cigareta. Na temelju takvih rezultata, u Velikoj Britaniji je 2016. godine objavljen dokument u kojemu se ističe da je pušenje e-cigareta manje štetno od konvencionalnog pušenja cigareta te postoji inicijativa da ovi proizvodi postanu dio strategije odvikavanja od pušenja.

Drugi sve popularniji alternativni način konzumiranja duhana temelji se na udisanju pare električki- ili ugljikom-grijanog duhana. Slično kao i za e-cigarete, niti za ove proizvode nisu poznati svi dugoročni učinci na zdravlje pojedinca niti populacije. Glavni argument na kojemu se temelji tvrdnja da su manje štetne od tradicionalnih cigareta temelji se na rezultatima toksikoloških studija u kojima je dokazano da s porastom temperature duhana razina stvaranja štetnih kemijskih supstanci raste.

Tradicionalnim pušenjem cigareta temperatura gorenja duhana se penje i iznad 800° C, dok se električkim grijanjem duhana postiže maksimalna temperatura oko 300° C. Za razliku od e-cigareta, FDA je u srpnju 2020.godine odobrila oglašavanje IQOS -sistema grijanog duhana kao proizvoda koji smanjuje izloženost štenim produktima gorenja cigareta kod onih pušača koji u potpunosti zamijene pušenje cigareta ovim proizvodima, ali je naglašeno da će FDA budno motriti korištenje IQOS na tržištu od strane konzumenata kako bi se uvjerila da ne dolazi do povećanja korištenja od strane mladih, posebice nepušača. Također je posebno naglašeno da ovi proizvodi nisu sigurni, tako da ljudi, naročito mlade osobe koje do sada nisu konzumirale duhanske proizvode ne bi trebale početi s korištenjem ovih niti bilo kojih drugih duhanskih proizvoda.

Zemlje koje su predvodnici tzv. Tobacco Harm Reduction koncepta su, pored već spomenutih još Novi Zeland i Danska. Novi Zeland ima cilj do 2025. godine smanjiti stopu pušača na ispod 5 % ("Smokefree 2025"), a kao dio te strategije od 2027. godine u Novom Zelandu na snagu stupa zakon o "proizvodnji bez dima", koji će spriječiti sve rođene nakon određenog datuma da kupuju duhanske proizvode koji stvaraju dim. Dakle, umjesto da mogu kupovati duhanske proizvode navršenoj dobi za pravnu većinu budućim generacijama nikada neće biti dopušteno kupovati cigarete koje gore u bilo kojoj dobi (ali će im biti dopušteno kupovati e-cigarete i proizvode s grijanim duhanom). Danska najavljuje zabranu prodaje cigareta rođenima nakon 2010. godine.

Prestanak bilo kojeg načina konzumiranja duhana ili pušenja je najučinkovitija mjera smanjenja rizika od prijevremene smrti i invaliditeta od brojnih bolesti koje su posljedica pušenja. Povećanje troškova pušenja, provođenje trajnih društvenih marketinških kampanja protiv pušenja, zabrana pušenja na javnim zatvorenim, a čak i otvorenim mjestima te poticanje zdravstvenih djelatnika na rutinsko savjetovanje pušača da prestanu pušiti uz pružanje objektivnih informacija o svim farmakološkim, bihevioralnim i drugim metodama liječenja od ovisnosti pušenja predstavljaju važne mjere u smanjenju rizika kako na individulanoj tako i na populacijskoj razini.

Ovogodišnja kampanja SZO provodi se pod sloganom „Tobacco’s threat to our environment“, a za cilj ima osvijestiti javnost o brojnim štetnim učincima pušenja na okoliš u kojemu živimo. Naime, diljem naše planete oko 3.5 milijuna hektara zemlje su uništava radi uzgoja duhana. Godišnje, 200000 hektara zemlje se deforestira. Proizvodnja duhana pridonosi potrošnji Zemljine vode, fosilnih goriva i metalnih izvora. Globalizacija opskrbe duhanskih lanaca i trgovina znači da duhanska industrija snažno ovisi o modalitetima transporta koji počivaju na potrošnji goriva. Oko 4.5 milijarde opušaka cigareta se ne odlažu adekvatno te stvaraju oko 1,69 milijardi funta toksičnog otpada i otpuštaju tisuće kemikalija u zrak, vodu i tlo.

Kampanja „Svjetskog dana nepušenja 2022“ poziva vlade i osiguravajuća društva da ustanove legislativu kojom će i osnažiti postojeće sheme u kojima će proizvođači duhana biti odgovorni za okolišne i ekonomske troškove upravljanja otpadnim produktima duhana te da potpuno zabrane marketinško oglašavanje, promoviranje i sponzoriranje duhanske industrije u suglasnosti s Konvencijom o kontroli duhana ( Framework Convention on Tobacco Control, WHO FCTC).

Ovim člankom i Hrvatska liga za hipertenziju se pridružuje ovoj kampanji s ciljem informiranja naše javnost o znanstveno dokazanim činjenicama o zdravstvenim i okolišnim problemima povezanima s pušenjem duhanskih proizvoda te potaknemo državna regulatorna tijela na pokretanje inicijative kojom ćemo slijediti zemlje koje su predvodnice koncepta o smanjenju ovih rizika. Pušenje je jedan od pet demona kojega lovimo u Lovu na Tihog ubojicu i sve vas pozivamo da nam se pridružite i zajedno s nama obuzdate sve demone i omogućite zdraviji i sretniji život sebi i drugima.

Znate li zašto imate visoki tlak? Liječnici naveli krivce, a na prvom mjestu nisu vaši geni

Pripremila: Josipa Josipović, internist-nefrolog

 Prati nas na Viber Public Chatu!