Demoni hipertenzije su svuda oko nas – možete li ih i kako izbjeći?

Tlak

Hrvatska liga za hipertenziju i Večernji list organiziraju konferenciju "Lov na tihog ubojicu" kojoj je glavni cilj naglasiti važnost prevencije arterijske hipertenzije.

Arterijska hipertenzija najčešća je kronična bolesti današnjice i u svijetu i u Hrvatskoj. Od nje boluje više od 45% odrasle populacije što je znatno više od šećerne bolesti s kojom živi oko 10% populacije ili kronične bubrežne bolesti od koje boluje oko 14% populacije.

"Arterijska hipertenzija glavni je uzrok smrti i invaliditeta u svijetu i u Hrvatskoj. Možda je najveći problem što to nije prepoznato ni u općoj populaciji ni u stručnim krugovima, a posljedično ni kod onih koji vode nacionalnu zdravstvenu politiku. Razlog je što se banaliziraju milimetri žive, što bolest često nema simptoma i prolazi neprimjetno, ali i zbog toga što nije atraktivna budući da nema novih skupih lijekova koji onda privlače pažnju svih", objašnjava akademik Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju.

Pomoć u ostvarenju cilja

Upravo s ciljem da se skrene pozornost na važnost prevencije arterijske hipertenzije, a time i na prevenciju kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih i bubrežnih bolesti Hrvatska liga za hipertenziju i Večernji list pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organiziraju konferenciju "Lov na tihog ubojicu" koja će se 3. studenog održati na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Na konferenciju smo pozvali sve mjerodavne stručnjake iz raznih disciplina i profesija, predstavnike nadležnih državnih institucija, ali i industriju koja svojim ponašanjem može pomoći, ali i odmoći u ostvarenju ciljeva. Svi će ti stručnjaci u tri panela raspravljati kako smanjiti rizik smanjenjem unosa kuhinjske soli i izloženosti štetnim sastojcima duhanskoga dima, kako povećati kvalitetu povećanjem unosa zdrave hrane, odnosno voća i povrća, te povećanjem tjelesne aktivnosti, a treći panel bit će posvećen pravilnom mjerenju tlaka, što je početna točka, a uglavnom uvijek omalovažena i stoga krivo provođena, te kako povećati adherenciju, odnosno ukazati na važnost trajnog uzimanja lijekova kada je to potrebno. Na kraju konferencije Hrvatska liga za hipertenziju dodijelit će nagrade uzorima, odnosno uzornoj tvrtki, uzornoj udruzi i uzornom pojedincu, koji svojim svijetlim primjerima pokazuju kako bi svi trebali razmišljati i raditi, ističe akademik Jelaković i napominje da je jedan od ključnih problema s hipertenzijom i činjenica da danas u Hrvatskoj ne postoji sustavna prevencija.

Kako napominje, prevencija bi morala biti prepuštena struci, a jedan od projekata koji na stručan, ali građanima pristupačan način objašnjava koliko je za adekvatnu borbu protiv kardiovaskularnih bolesti važna rana dijagnostika bolesti, pogotovo povišenog tlaka jest – "Lov na tihog ubojicu".

Projekt je pokrenut s ciljem podizanja svijesti o najvažnijim čimbenicima rizika za arterijsku hipertenziju, ali i za bubrežnu bolest te moždani udar. Nazivamo ih demonima hipertenzije, a među njih ubrajaju se prekomjeran unos kuhinjske soli, pretilost, nedovoljno voća i povrća, nedovoljna tjelesna aktivnost i pušenje. Tome se pridružuje stres. U akciji nastojimo opću populaciju obrazovati o tome kako pravilno mjeriti krvni tlak te kako je važno ustrajno uzimati lijekove. Uz to, uključeni su studenti i učenici jer želimo mlade buduće kolege senzibilizirati na ovaj ključni problem zdravlja u svijetu i u Hrvatskoj.

Stres je jedan od demona

Projekt traje već dulje vrijeme, a intenzivno se odvija od ljeta prošle godine kada su liječnici i drugi stručnjaci u sklopu akcije obišli otoke Vis, Brač, Hvar i Korčulu.

"Cilj nam je obuhvatiti cijelu populaciju, ali primarno one krajeve gdje je zdravstvena skrb slabije dostupna. Bili smo i na potresom stradaloj Baniji u selima Majur i Prnjavor Čuntički, a ovoga na ljeta opet na moru, na otoku Lastovo. Osim educiranja populacije, određujemo glavne čimbenike kardiovaskularnog rizika, mjerimo centralni tlak, krutost krvnih žila, radimo ultrazvuk štitnjače itd. Rezultate šaljemo liječnicima ispitanika tako da ih mogu koristiti u svakodnevnom radu, ali koristimo ih i za istraživanja koja će pokazati kako bi bilo najbolje podići zdravstvenu skrb u tim područjima. Osim toga, radili smo javnozdravstvene akcije diljem Hrvatske mjerenjima tlaka, šećera i dijeljenjem edukativnih materijala na javnim prostorima", zaključuje akademik. 

Foto: Arhiva, Shutterstock, Goran Stanzl/Pixsell

 Prati nas na Viber Public Chatu!