Fibromuskularna displazija - bolest arterija tipična za žene srednje životne dobi

arterija, zacepljena arterija, visoki tlak

Fibromuskularna displazija je bolest arterija, krvnih žila koje vode oksigeniranu krv u organe.

Ova bolest je rjeđa od ateroskleroze, najpoznatije bolesti arterija koja nastaje najčešće zbog nezdravog načina života i kardiovaskularnih čimbenika rizika (povišenog kolesterola, arterijske hiperenzije, pušenja, pretilosti).

Fibromuskularna displazija je tipično bolest žena srednje životne dobi, no pojavljuje se i u muškaraca, djece i starije populacije. Prosječna dob pacijenta s fibromuskularnom displazijom u suvremenim registrima je 50 - 55 godina. Tipična promjena arterije u ovoj bolesti izgleda je biserne ogrlice, a opisane promjene predstavljaju niz naizmjeničnih proširenja (aneurizmi) i suženja (stenoza) arterije.

Imate visoki tlak, ali ljeti vam je ipak nešto niži? Jednu stvar nikako ne smijete raditi

Postoje dva tipa fibromuskularne displazije ovisno o izgledu zahvaćene žile. Multifokalni tip je izgleda biserne ogrlice i češći je, dok fokalni je rjeđi i predstavlja suženje jednog dijela arterije. Pacijenti s fibromuskularnom displazijom također često imaju disekcije, aneurizme ili izvijuganost (tortuozitet) arterija. Međutim, ove promjene (lezije) nisu dovoljne za dijagnozu bolesti. U nedostatku promjena izgleda biserne ogrlice, mogu biti zbog drugih bolesti ili se mogu pojaviti u odsutnosti jasnog uzroka.

Disekcija je rascjep u arterijskoj stijenci (zidu). Može uzrokovati suženje ili začepljenje (okluziju) arterije. Posljedice ovise o zahvaćenoj arteriji. Diskecija vratne arterije (pr. karotidne arterije) može izazvati moždani udar, a bubrežne arterije infarkt bubrega. Aneurizme su proširenja arterija za više od 50% njihovog normalnog promjera lumena. One mogu puknuti, a posljedice ovise o zahvaćenoj arteriji. Puknuće (ruptura) aneurizme u mozgu može dovesti do krvarenja u mozak i hemoragijskog moždanog udara. Tortuozitet arterije može biti zbog mnogih čimbenika kao što su starija dob ili dugogodišnja arterijska hipertenzija. Međutim, kada ga nalazimo kod mlađih žena, može upućivati i na fibromuskularnu displaziju. Fibromuskularna displazija može zahvatiti većinu arterija u tijelu. Najčešće su zahvaćene bubrežne i cerebrovaskularne arterije (arterije glave i vrata - karotidne, vertebralne i intrakranijske). Više od polovice pacijenata s fibromuskularnom displazijom ima višežilnu zahvaćenost. Zahvaćenost bubrežnih arterija može uzrokovati povišeni arterijski tlaka tj. arterijsku hipertenziju. Bolesnici s fibromuskularnom displazijom imaju češće glavobolje i pulsirajući šum u ušima. Ovi simptomi mogu dovesti do dijagnoze bolesti osobito kod mlađih žena s hipertenzijom i/ili vaskularnim šumom na vratu pri kliničkom pregledu.

Cerebrovaskularna fibromuskularna displazija može se komplicirati moždanim udarom, na primjer zbog disekcije karotidne arterije ili rjeđe zbog puknuća aneurizme u mozgu. Ostale rjeđe manifestacije bolesti su bol nakon obroka, neobjašnjivi ili nenamjerni gubitak na tjelesnoj masi (zahvaćenost arterija probavnog sustava), bol u udovima (nogama ili rukama) nakon vježbanja i/ili hodanja. Međutim, većina slučajeva fibromuskularne displazije je i vjerojatno će ostati nekomplicirana.

Za dijagnozu ove bolesti potrebno je snimanje. Na bolesti može se posumnjati doplerskim ultrazvukom na temelju povećanog ili turbulentnog protoka krvi, ali to treba potvrditi CT ili MR angiografijom.

Angiografija je slikovna pretraga kojom se lumen krvne žile boji kontrastnim sredstvom (bojom) koji je apliciran u krvnu žilu. Kateter angiografija obično je rezervirana za slučajeve u kojima je indicirana angioplastika te kod nejasnih nalaza CT ili MR angiografije. Bez obzira na početno mjesto zahvaćenosti krvne žile pacijenti s fibromuskularnom displazijom trebaju učiniti barem jednom u životu CT ili MR angiografiju od glave do zdjelice.

Za fibromusklarnu displaziju nema specifičnog lijeka. Liječenje uključuje primjenu antihipertenziva kod arterijske hipertenzije, liječenje glavobolja analgeticima, prestanak pušenja. Pušenje se povezuje s češćim pogoršanjem bolesti i rupturama aneurizmi. U pacijenata s arterijskom hipertenzijom i fibromuskularnom displazijom bubrežne arterije treba razmotriti angioplastiku. Angioplastika je metoda proširenja (dilatacije) suženog dijela arterije endovaskularnim balonom. Angioplastika može poboljšati kontrolu arterijskog tlaka ili čak izliječiti hipertenziju. Indikacije za angiopastiku su sljedeće: nedavni početak hipertenzije, mlađi pacijenti, neuspjeh medikamentnog liječenja, smanjenje funkcije bubrega (porast kreatinina u krvi), smanjenje veličine bubrega.

Stavljanje proširnice (stentiranje) obično je kontraindicirano u ovoj bolesti zbog povećanog rizika od komplikacija (tromboze, presavijanja ili čak puknuća proširnice). Operativni zahvat indiciran je kod ponavljajućih neuspjeha angioplastike bubrežnih arterija, složenih promjena na račvištu arterija i/ili njezinih grana, suženja povezanih sa kompleksnim aneurizmama.

U slučaju cerebralne aneurizme mogućnosti liječenja su: redovito praćenje radiološkim metodama (CTA, MRA), operacija aneurizme (metalnim zavojnicama ili proširnicama) ili ako je potrebno klasično otvoreno kirurško liječenje. Općenito, predloženo liječenje fibromuskularne displazije ovisi o simptomima i njihovoj težini, lokalizaciji promjene (lezije) i organima koji mogu biti zahvaćeni.

O terapijskoj strategiji liječenja treba razgovarati s liječnikom s iskustvom u liječenju fibromuskularne displazije i koji je dio multidisciplinarnog tima (nefrolog/hipertenziolog/kardiolog/gasteroenetrolog - interevencijski radiolog - vaskularni kirurg - urolog - neurolog - neurokirurg i ostali specijalisti). Za većinu pacijenata s ovom bolesti indicirano je doživotno liječničko praćenje.

Kako procijeniti krutost (starost) krvnih žila? Postoji pretraga koja je korisna i za visokotlakaše

Pripremila: doc. dr. sc. Živka Dika, dr. med.

 Prati nas na Viber Public Chatu!