Kako razgovarati s osobama s pretilošću i pri tome ih ne uvrijediti? Za to postoji i praktičan vodič

Debljina

Debljina je već davno poprimila pandemijski opseg, a kako je nedvosmisleno vezana uz glavne uzroke smrtnosti i pobola (srčanožilne, metaboličke i zloćudne bolesti te mnoge druge) smatra se vodećim svjetskim zdravstvenim problemom.

Liječenje debljine uključuje promjenu životnoga stila, primjenu lijekova, bihevioralnu terapiju (promjenu obrazaca ponašanja) te operativno liječenje. Početni korak u liječenju debljine jest spoznaja da bolest postoji, tj. kontakt sa zdravstvenim radnikom koji postavlja dijagnozu, određuje pretrage i planira proces liječenja.

Prva interakcija kojom se uspostavlja odnos između bolesnika i liječnika često je ključna. Osoba kojoj se postavlja dijagnoza ponekad i samo imenovanje bolesti doživljava kao stigmatizirajuće što otežava ostvarivanje adekvatnog odnosa s liječnikom. Iako je riječ „debljina“ ili „pretilost“ službeni medicinski pojam, ona za razliku od drugih službenih naziva bolesti često izaziva negativne osjećaje, a samo započinjanje razgovora o debljini predstavlja nelagodu, ne samo za bolesnika, nego i za samoga zdravstvenog radnika. Ideja imenovanja bolesti, koja se u anglosaksonskoj literaturi naziva „people first language“, jest postavljanje osobe u fokus te je uvriježen način imenovanja za mnoga stanja. Dakle, ne pretila ili debela osoba, nego osoba s pretilošću ili osoba s debljinom.

Kako bi izbjegli uvredljiv prizvuk, zdravstveni radnici ponekad koriste eufemizme ili nemedicinske sintagme kao što su npr. „nezdrava težina“ i „višak kilograma“. Prema pojedinim autorima takva se terminologija ne bi trebala koristiti jer ne ukazuje na ozbiljnost zdravstvenog stanja i ne opisuje na pravi način dijagnozu.

Znate li što trebate napraviti ako želite sniziti svoj visoki tlak te živjeti dulje i bolje - nevjerojatno jednostavno

Kako reći istinu, a ne uvrijediti?

Odgovor na navedeno pitanje je u ispravnoj komunikaciji. Važnost komunikacije između liječnika i bolesnika prepoznata je u svijetu, uglavnom u visokorazvijenim zemljama, o čemu svjedoče brojna istraživanja, projekti i radne skupine unutar udruga koje analiziraju pisanu i izgovorenu riječ, primjenu odgovarajućega jezičnog registra i upotrebu terminologije u procesu komunikacije između zdravstvenih radnika i bolesnika. Europsko društvo za izučavanje debljine (European society for the study of obesity – EASO) pokrenulo je inicijativu Language matters: Obesity, te izdalo praktične smjernice za komunikaciju s osobama koje imaju povećanu tjelesnu masu u zdravstvenom okruženju.

Koje su preporuke?

  1. Biti pozitivan - u komunikaciji se ne treba fokusirati na štetne posljedice pretilosti, nego na pozitivan pomak i mogućnost poboljšanja kvalitete života.
  2. Biti pun razumijevanja - osobe s pretilošću često imaju negativna iskustva razgovarajući sa zdravstvenim radnicima te je važno je razumjeti širi kontekst.
  3. Biti svjestan neverbalne komunikacije - o pretilosti je teško govoriti te dobar dio komunikacije preuzima ona neverbalna, govor tijela koji bi trebao biti isti kao i za bilo koje drugo zdravstveno stanje.
  4. Biti od pomoći i podrške - ponuditi specifičnu pomoć i savjet gdje je to prikladno te putokaz i prema više informacija usluga, govoreći o debljini općenito manje je korisno nego davanje konkretnih savjeta.
  5. Priznati da postoji mnogo puteva za postizanje gubitka tjelesne mase: ono što radi za jednog, možda neće biti dobro za sve.
  6. Biti suradljiv - kad god je moguće, zajedno gradite specifične ciljeve, dogovorite se kada ćete se sljedeći put sastati kako biste vidjeli postižu li se oni.
  7. Biti svjestan svoje okoline - razmisliti o okolišu u zdravstvenome okruženju koje dodaje stresu prije konzultacija (stolice s ograničenjem težine, uski prostori, vage i tlakomjeri koji nisu prilagođeni onima vrlo velike mase).
  8. Izbjegavati započinjanje razgovora na način koji prenosi 'najgori slučaj' tipa dogodit će se… jer osobe s pretilošću većinom su svjesni tih mogućnosti i zato su zatražile pomoć. Umjesto toga, ako je moguće započnite razgovore istaknuti kako bi gubitak tjelesne mase mogao pomoći.

    Potrebno je izbjegavati pitanja kao „Morate li baš to jesti?“ i umjesto toga „Postoji mnogo razloga zašto jedemo, želite li razgovarati o tome?“. Izbjegavati pitanja tipa „Želite li biti normalne tjelesne mase?“ i umjesto toga pitati „Čemu se nadate kada ćete postići svoj cilj, kako možemo doći do toga?“.

Sve navedeno ukazuje da se neodgovarajuća komunikacija, koja može dovesti do izbjegavanja liječničkog pregleda i manje suradljivost kod liječenja debljine, može lako izbjeći. Dijagnoza bolesti debljine svojom slojevitošću izazivaju različite reakcije kojih možda zdravstveni radnici nisu niti sami svjesni. Komunikacija, koja je prvi korak u liječenju debljine se može lako naučiti, kao i sve druge kliničke vještine.

Pogledajte kako studenti medicine iz Rijeke, pod vodstvom prof. dr.sc. Vanje Vasiljev i doc.dr.sc. Lovorke Bilajac vrijednih članova Hrvatske lige za hipertenziju koriste pozitivne poruke kako bi potakli na kretanje i fizičku aktivnost.

Znate li zašto imate visoki tlak? Liječnici naveli krivce, a na prvom mjestu nisu vaši geni

Priredila: doc. dr.sc. Maja Baretić, dr.med. internist-endokrinolog-dijabetolog

 Prati nas na Viber Public Chatu!