Zen majstori su u ovom su slučaju u prednosti. Meditacijom su uspjeli povećati gustoću sive tvari, te tako utjecali na svoj osjet boli.
Istraživači Sveučilišta u Montrealu su došli do ovog
zaključka nakon što su usporedili gustoću sive tvari mozga osoba koje
prakticiraju zen meditaciju i onih koje ne meditiraju. Stoljetna meditativna
disciplina može pozitivno utjecati na dio mozga koji je odgovoran za
reguliranje boli.
“Čini se kako zen majstori mogu povećati gustoću
određenih dijelova korteksa, što smanjuje njihovu osjetljivost na bol. Ovo
potvrđuje naše prethodno istraživanje koje je također ustanovilo kako zen
meditacija smanjuje bol”, objasnio je autor istraživanja Joshua A. Grant
sa Odsjeka fiziologije Sveučilišta u Montrealu.
Stručnjaci su pregledali 17 osoba koje prakticiraju zen
meditaciju i 18 ispitanika koji ne meditiraju i nikada nisu prakticirali jogu,
osjetili kroničnu bol ili imali neko neurološku bolest. Izmjerili su njihovu
osjetljivost na bolne toplinske podražaje skeniranjem mozga strukturalnom
magnetskom rezonancom.
“Često bolno držanje koje povezujemo sa zen meditacijom
može dovesti do povećanja gustoće korteksa i sniziti osjetljivost na bol”,
zaključio je voditelj istraživanja objavljenog u stručnom časopisu Emotion.
K. Horvat
