Iako kronični stres povećava rizik od srčanog udara i loše utječe na imunološki sustav, kratkoročni stres potiče mozak na bolji rad i jača pamćenje, pokazalo je novo istraživanje.
Studija je provedena na
štakorima koji su bili podvrgnuti stresnoj situaciji kratkog trajanja. Kod njih su se matične stanice u mozgu pretvorile u nove živčane
stanice koje su, jednom kad su sazrijele za dva tjedna, poboljšale njihove
mentalne funkcije.
“O stresu se uglavnom govori kao o
negativnoj stvari, ali zapravo nije”, izjavila je Daniela Kaufer, profesorica
biologije na sveučilištu California, Berkeley, dodajući kako je određena razina stresa dobra jer nas
potiče da budemo pažljiviji.
“Povremeni stresni događaji vjerojatno
su ono što mozak održava u stanju pozornosti, a naša je izvedba bolja kada obraćamo pažnju
na nešto”, kaže Kaufer.
Prethodna istraživanja pokazala su kako
kronični stres podiže razinu hormona stresa, koja pak potiskuje stvaranje novih
neurona u hipokampusu te narušava pamćenje. Poznato je i kako kronično visoke razine
hormona stresa povećavaju rizik od pretilosti, srčanih bolesti i depresije.
No, manje se zna o efektima akutnog stresa,
kaže doktorica Kaufner, a studije po tom pitanju do sada su dale suprotstavljene
rezultate. Zaključak istraživanja je kako stres može biti nešto pozitivno, no pitanje je količine, trajanja i osobnog doživljaja stresne situacije.
Ordinacija.hr
