Više od 170.000 osoba u Hrvatskoj je službeno dijagnosticiran dijabetes, a pretpostavlja se da je još toliko bolesnika koji nisu svjesni svoje bolesti. Kod 45 posto bolesnika dolazi do oštećenja i zatajenja bubrežnih funkcija (dijabetička nefropatija), stoga je ovogodišnji Svjetski dan bubrega (11. ožujka) posvećen šećernoj bolesti.
Obično prođe i do deset godina od pojave šećerne bolesti (u
većini slučajeva tipa 2) do oštećenja bubrežnih funkcija, stoga je ostavljeno
dovoljno vremena za postavljanje dijagnoze, tvrdi prof.dr.sc. Petar Kes iz
Zavoda za dijalizu KBC Zagreb.
prof.dr.sc. Petar Kes
Kad bubrežne funkcije zataje, bolesniku su na raspolaganju
dvije opcije: dijaliza ili transplantacija bubrega, a gotovo uvijek je popratna
bolest i anemija koja značajno osiromašuje život bolesnika i ubrzava razvoj
bubrežne bolesti.
Prema podacima Hrvatskog registra, godišnje oko 150 novih bolesnika
treba postupke nadomještanja bubrežne funkcije, a ukupno se tim postupcima
(dijalizom i transplantacijom) liječi oko 4.000 osoba. Na transplantaciju
bubrega čeka 321 osoba, a donor može biti bilo koja osoba koja izrazi volju.
Prevencijom anemije u predijaliznoj fazi bolesti mogao bi se
odgoditi početak liječenja dijalizom za kojih godinu dana, što bi donijelo
značajnu financijsku uštedu HZZO-u, smatraju stručnjaci. Naime, godišnje
liječenje dijalizom iznosi najmanje oko 150.000 kuna po bolesniku.
“Jedan od nedostataka liječenja hrvatskih bolesnika je
nedavanje lijeka eritropoetina u fazi predijalize, što bi u prosjeku koštalo 11.000
kuna”, smatra prof.dr.sc. Petar Kes. Eritropoetin je hormon kojeg izlučuju
bubrezi kao posljedicu manjka kisika u tom području, a bubrežni bolesnici
zahtijevaju veće količine ovog hormona u krvi. U usporedbi sa 150.000 kuna
liječenja dijalize, 11.000 kuna se čini kao kap u moru koja bolesnicima
poboljšava kvalitetu života i odgađa fazu kada nastupa zatajenje bubrega. Prošle je godine bilo 600 novih bolesnika na dijalizi, od
kojih je 40 posto s dijabetesom, a većina je anemična.
Veliki su problem pacijenti kojima je presađen bubreg, a
imaju anemiju. Jedan od takvih je i Stjepan Mihalić, predsjednik Zajednice
udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Hrvatske. Ovi
bolesnici moraju svaki tjedan dobivati sintetizirani hormon eritropoetin (mjesečno tisuću kuna), a
bolnička regulativa u većini slučajeva ne odobri liječenje.
Naime, lijekovi idu
na teret bolnice, a ne HZZO. S druge strane, cijena eritropoetina je uračunata
u cijenu dijalize. Hrvatska ima preko 110.000 osoba sa presađenim bubregom,
koji nemaju pravo na ovaj lijek i sami ga moraju kupiti.
“Prosječni profil osobe na dijalizi ili transplantirane uključuje osobu staru 65 godina, lošijeg socijalnog statusa, što
znači ili u mirovini (koja je niska) ili je osoba nezaposlena. Njima je
eritropoetin zaista nedostupan, a vrlo je mali broj pacijenata koji si ga mogu
priuštiti”, izjavila je tajnica Zajednice udruga dijaliziranih i transplantiranih
bubrežnih bolesnika Hrvatske Zrinka Mach-Medved na konferenciji za novinare u
povodu Svjetskog dana bubrega.
Zrinka Mach-Medved, ing.
Unatoč problemima s kojima se svakodnevno susreću,
stručnjaci su zadovoljni razinom transplantacijskog programa u Hrvatskoj: “Mi
smo bitno unaprijedili transplantacijski program u Hrvatskoj. Samo u KBC
Zagreb, prošle smo godine imali 106 transplantacija. Cijela Hrvatska je imala
još 50 posto na to. To je naše veliko zadovoljstvo, ali je i ujedno jedno
veliko opterećenje, jer nismo dobili više djelatnika na račun toga”,
smatra prof.dr.sc. Petar Kos iz KBC-a Zagreb.
U povodu petog Svjetskog dana bubrega, Hrvatsko društvo za
nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora približit
će javnosti bolest o kojoj se još uvijek ne zna dovoljno.
Građani će biti
upoznati s opasnostima koje sa sobom nosi kronična bolest bubrega, moći će izmjeriti
svoj tlak i šećer na glavnom zagrebačkom trgu od 12 do 16 sati, te razgovarati
s liječnicima i medicinskim osobljem o problemima bubrežnih bolesti.
Karmen Horvat
