Hrvatsko društvo za neuroznanost za ovogodišnji Tjedan mozga izabralo je nove zanimljive teme s ciljem nastavka dijaloga s javnošću o značajnim pitanjima iz istraživanja mozga.
Svih ovih godina cilj obilježavanja Tjedna mozga bio je upoznati javnost sa značenjem istraživanja mozga u 21. stoljeću – Stoljeću uma. Ove godine posebno će biti obrađene sljedeće teme:
- Mozak i komunikacija
- Uloga i položaj neuroznanosti u društvu
- Moždani udar
Hrvatski institut za istraživanje mozga ove godine u organizaciji aktivnosti povodom Tjedna mozga polazi od iskazanog dosadašnjeg zanimanja javnosti za nove spoznaje o mozgu te novih inicijativa u Hrvatskoj, Europi i svijetu:
1. Istraživanja funkcija mozga čovjeka, biološke osnove svijesti kao i otkrivanje uzroka kognitivnih, neuroloških i duševnih bolesti postavljaju nove prioritete za znanost u 21. stoljeću (proglašenom i Stoljećem uma).
2. Polazeći od činjenice da više od 35% sveukupnih troškova i opterećenja u zdravstvenom sustavu EU čine bolesti mozga nastoji se redovito upozoravati javnost na goleme troškove koje uzrokuju bolesti mozga. Komisija je utvrdila da je ukupni trošak od 798 milijardi eura godišnje za bolesti mozga veći od troškova liječenja kardiovaskularnih i malignih bolesti zajedno te da 38% europske populacije pati od nekog poremećaja funkcija živčanog sustava.
3. Iz svega navedenog proizlazi i potreba približavanja temeljnih istraživanja u kliničkoj primjeni i stvarnoj pomoći u postupku dijagnoze i liječenja duševnih i neuroloških bolesti i poremećaja. Takvim pristupom se danas bavi translacijska neuroznanost.
4. Uz sve navedene razloge i veće zanimanje društva za znanje o mozgu treba istaknuti i najveće izazove znanosti: odnos mozga i uma te pitanje genetske i evolucijske osnove specifično ljudskih funkcija, kao što su govor i svijest o samom sebi. Od 65% ljudskog genoma koji je povezan s razvitkom i ustrojstvom mozga, oko 30% genoma je specifično za živčani sustav i među tim genima se krije moguća biološka šifra specifično ljudskih kognitivnih funkcija. Rezultati znanstvenika sa Sveučilišta Yale govore da je 80% ukupnog ljudskog genoma povezano s ustrojstvom, funkcijom i razvitkom mozga.
5. Istraživanje mozga čini 16% sveukupne znanstvene produkcije u svijetu, a u njemu sudjeluje 1,73 milijuna aktivnih istraživača koji su publicirali gotovo nevjerojatnih 1,79 milijuna znanstvenih radova u zadnjih pet godina (SCOPUS baza). Stoga se postavlja i pitanje što od te silne znanstvene produkcije predstavlja stvarno dostignuće i zanimljivo je za širu javnost.
Sva navedena pitanja postavljaju se i u ovogodišnjem Tjednu mozga. Projekti upoznavanja javnosti obuhvaćaju sve uzraste i razine školske spreme, od rane školske dobi do sveučilišta.
Autorica članka: Marija Škes, mag. educ. reh., voditeljica Odsjeka za zdrave stilove života
Ordinacija.hr
